Bar, Crna Gora
29 Mar. 2024.
post-image

Turisti sa kruzera najbrojniji posjetioci Pomorskog muzeja

Izvor: Dan

Autor, foto: Biljana Marković

Od početka 2022. godine, Pomorski muzej Crne Gore (PMCG) u Kotoru obišlo je 870 posjetilaca, od kojih su 426 bili putnici sa kruzera.

– Ukoliko se ovaj trend nastavi i pandemija virusa korona bude nešto o čemu se više neće pričati, očekujemo da će se broj putnika na kruzerima povećati na 2.000, koliko ih je bilo u ranijim godinama, a time da će se povećati i broj posjeta muzeju-izjavio je za "Dan" direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović.

 Napominje da je 2019. godina bila rekordna, "zlatna" godina tokom koje je muzej obišlo blizu 50.000 posjetilaca, a koja je postavila određene standarde i očekivanja, te pokazala da su im najbrojniji posjetioci turisti sa kruzera i izletnici iz Dubrovnika.

– To je pokazala i prošla godina kada zbog pandemije nije bilo dolazaka kruzera i izletničkih autobusa, što se reflektovalo u osjetnom padu broja posjetilaca kojih smo imali oko 9.000, dok ih je 2020. godine bilo oko 2.000-ističe on.

Imajući u vidu prognoze turističkih poslenika da će ove ljetnje sezone doći do drastičnog pada broja turista sa istočnog tržišta, a u kontekstu ratnih dešavanja u Ukrajini, Radulović kaže da se nadaju da će to nadomjestiti turisti-putnici sa kruzera koji su ove godine počeli da dolaze u Kotor.

– Sigurno će se osjetiti izostanak turista sa istočnog tržišta. Kada prođete kroz grad vidi se da dosta suvenirnica, restorana i kafića nisu otvoreni.

Jasno je da će se zapravo situacija na istoku reflektovati na ovdašnje poslovanje, smatra Radulović.

Podsjetivši da se rad muzeja, koji je državna institucija, finansira iz budzeta, a sredstva dobijaju od resornog ministarstva, ističe da su za kvalitetniji program ipak potrebna dodatna, koje ustanova nije u mogućnosti da ostvari bez sopstvenih prihoda.

Riječ je o kvalitetnim katalozima, gostujućim izložbama, pozivnicama, foreksima, štampi koju rade, ali i određenim radovima na održavanju same Palate Grgurina u kojoj je muzej smješten.

– Za značajna ulaganja koja su izvršena proteklih godina imali smo podršku ministarstva odnosno državnog budžeta, ali su ostvarena i iz naših prihoda.

Prije svega to je najsavremenija oprema video nadzora koja je instalirana u muzeju, protivpožarni i protivprovalni sistemi, nova rasvjeta, nove vitrine.

Svaki turista koji dođe oduševi se postavkom, načinom izlaganja, a to sa druge strane podrazumijeva i značajna sredstva.

Pomenuo bih da je Pomorski muzej prvi u Crnoj Gori koji je još prije 12 godina imao audio gajd (vodič).

To je prije dvije godine došlo na zamjenu, što smo i realizovali, a prošle smo uveli i još jedan jezik, ukrajinski (u saradnji sa Ambasadom Ukrajine), pa ih je sada osam-precizira Radulović.

Navodeći da su tokom protekle dvije godine pandemije, redovno sprovodili program, pri čemu je akcenat dat na održavanju zgrade, obradu predmeta, foto dokumentaciju, podvači da su 2019. godine uspješno završili i reviziju muzejske građe.

– Trenutno imamo preko 5.000 predmeta i 17.000 knjiga, od toga su skoro 2.000 kulturna dobra.

Dakle muzej ima neprocjenjivu građu koja se čuva na najbolji mogući način. Sve prostorije su klimatizovane, imaju ovlaživače, mjerače vlažnosti i temperature.

Predmeti se obilaze na dnevnoj bazi, njihovo stanje i ostalo prate naša dva iskusna konzervatora, tako da su predmeti što se tiče njihovog stanja, na zavidnom nivou – zaključuje Radulović.

Muzej je centralno mjesto – srce Kotora

– Pomorski muzej je jedno centralno mjesto, srce Kotora, gdje dolaze i građani, gdje se okuplja intelektualna elita grada, studenti, istraživači, kaže Andro Radulović i naglašava da se u etnografskoj zbirci čuvaju i predmeti koje su kotorske žene nekada koristile za uljepšavanje, a dobijale ih na poklon od muževa pomoraca, poput ukosnica, malih kišobrana koje su koristile kao suncobrane, narukvica, rukavica...

–Tu su izvanredni predmeti od kojih su pojedini sa detaljima od dragog kamenja. Uz to posjetilac, ukoliko izrazi želju, može od kustosa čuti i priču o bokeškoj ženi. Muzej ima i zbirke, istorijsko umjetničku i pomorsko tehničku. Na drugom spratu 2019. godine postavljen je interaktivni ekran gdje se mogu vidjeti stare fotografije, ali i katalozi i izložbe. Pristupilo se i digitalizaciji knjiga, i dosad je digitalizovano njih 106 – pojašnjava Radulović.