.jpg)
Vladislav Tošić: Male proizvođače ne prepoznaju veliki trgovinski lanci i hoteli
Izvor: Dan
Autor: Mirjana Popović
Foto: Privatna arhiva
Sajmovi zdrave hrane jedina su prilika da Vladislav Tošić iz Bara predstavi ljubiteljima domaćih proizvoda svoje matične sokove od divljeg nara i aronije i vino od pitomog nara.
Zbog nemogućnosti da na drugačiji način dođe do korisnika, redovno učestvuje na sajmovima, a posebno zadovoljstvo su mu poljoprivredni sajmovi poput onoga u Beranama 2019. i u Nikšiću prošle godine.
Potvrda kvaliteta došla je sa sajma "Organska trpeza" održanog jesenas u Kumanovu, gdje je Vladislav među 187 izlagača iz 12 zemalja osvojio zlatne plakete za vino i sok.
Da su njegovi napici prepoznati u Makedoniji potvrđuje i učešće na sajmu u Tetovu 2019, gdje je stekao brojna poznanstva, a poziv je za ovu godinu stigao iz Prespe (Prespansko jezero), gdje se u septembru održavaju "Dani jabuke".
– Bez obzira na kvalitet i priznanja, teško mi je da plasiram sok i vino. Znaju za njih i u Mostaru, Goraždu, Bosni, u Albaniji, ali nikako razvijem proizvodnju za naše područje.
Male proizvođače ne prepoznaju veliki trgovinski lanci, ni hoteli, kojima sam nudio svoja pića. Njima je najbitniji profit, na račun kvaliteta, tako da bolje prolaze jeftiniji zaslađeni sokovi i sirupi, no moji matični, hladno cijeđeni.
Da imam priliku da ove proizvode plasiram u Njemačkoj, bio bih bogataš, a ovdje preživljavam.
Jedinu šansu vidim u izvozu, a za to treba da se domaći standardi usklade sa evropskim. Slao sam uzorke u Kanadu, Rusiju, Saudijsku Arabiju, čak sam uspio i da uradim potrebne sertifikate, ali oni ne uvoze ništa dok lično ne vide odakle potiče proizvod.
Drugi problem je što mi, mali proizvođači, nemamo dovoljne količine za izvoz. Za veću količinu potrebno je da se prošire proizvodni kapaciteti, a za to nam je potrebna finansijska podrška države.
Od velikog značaja bilo bi svima nama koji se bavimo domaćom proizvodnjom da nas Ministarstvo poljoprivrede poveže sa hotelima, restoranima. Za sada moje sokove stalno uzimaju u tradicionalnom restoranu "Miško" na Adi Bojani – kaže Vlado.
Ovakav vrhunski kvalitet podrazumijeva i adekvatnu podršku, koju za sada Tošić ima najviše u porodici, a djelimično i od opštine Bar, koja mu je dodijelila oko 4000 eura i Ministarstva poljoprivrede, koje mu je refundiralo troškove puta na sajam u Kumanovu.
U infrastrukturu, izgradnju objekta i opremu do sada je uložio ukupno oko 300.000 eura, a preko fonda IPARD dobio je 25.000 eura podrške za nabavku opreme (50 odsto).
Sok od nara je na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. i na Olimpijadi u Rusiji 1980. godine bio zvanično zdravo piće za sportiste.
I Vladislav to potvrđuje i svojom fizičkom kondicijom – kupa se čak i zimi, a snagu mu daju dvije čaše soka od divljeg nara ili vino od nara, koje popije prije ulaska u vodu.
Aroniju nabavlja iz Rožaja
Porijeklom iz Pljevalja, Vladislav je doselio u Bar 1991. godine, kada je osnovao i svoju firmu "Jugopapir". Naziv je ostao isti, iako je predmet proizvodnje promijenjen.
On bere nar sa plantaža u Baru koje uzima pod zakup – koliko ubere, toliko plati i istoga dana pravi sok pod presom. Od deset kilograma nara bude dva litra vina, a isto važi i za sok.
Za aroniju koju nabavlja iz Rožaja važi prorporcija: deset kg voća, pet litara soka. Sokovi su 100 posto matični, bez dodatka šećera, nema konzervansa.
Sokove proizvodi u sopstvenom pogonu kroz tehnologiju hladnog cijeđenja i brze pasterizacije, a vino po originalnoj recepturi koju ljubomorno čuva.
Ćerke Anja i Ina učestvuju u dizajniranju etiketa i ručnim radom oslikavaju flaša, a supruga Tanja mu je velika podrška.
