Kasalica: Neminovan pad priliva novca iz Rusije
Izvor: Dan
Foto: Mediabiro
Rat u Ukrajini i sve mjere koje su donesene protiv Rusije, rezultiraće padom priliva stranih direktnih investicija u Crnoj Gori iz Rusije i Ukrajine.
Ekonomska analitičarka Mila Kasalica je za "Dan" analizirala ekonomske relacije između Crne Gore i Rusije i Ukrajine, kao i potencijalne efekte koje će dešavanja u Ukrajini imati na našu ekonomiju.
– U periodu od 2017-2021. priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Crnu Goru iz Ruske Federacije je bio 462 miliona eura, ili 12 odsto od ukupnog priliva za naznačeni period.
U 2021. godini u Crnu Goru je investirano 164 miliona eura ili 18,3 odsto iz Rusije. S druge strane, priliv SDI iz Ukrajine je jedan odsto od 2017. do 2021. godine ili 33,1 miliona eura, od toga u prošloj godini 11,9 miliona ili 1,3 odsto.
Kad se podvuče crta, posebno za razvoj tržišta nekretnina kao i ulaganja u rezidentne kompanije sa ruskim vlasništvom, priliv SDI iz Rusije može da pretrpi značajnu kontrakciju u narednom periodu.
Kretanja SDI iz Ukrajine ne mogu uticati na poremećaje na crnogorskom tržištu, uz napomenu da je jedan bankarski subjekt zavisan od investitora sa ovog tržišta i treba ga supervizorski pažljivo pratiti – ocijenila je Kasalica za "Dan".
Ona je precizirala da je od 2016-2020, po podacima Monstata, Crna Gora iz Ukrajine uvezla dobara u ukupnoj vrijednosti od 40 miliona, ili u prosjeku po godini oko 0,30 odsto ukupnog uvoza iz svih zemalja.
U većini uvoz se ticao šećera, voća i povrća, hartije i električnih mašina i uređaja. U istom petogodišnjem periodu je izvezeno dobara u ukupnoj vrijednosti manjoj od pet miliona, gdje je 2019. izvoz bio od 3,2 miliona, i to u robama: raznim hemijskim proizvodima i transportnim mašinama.
– Iz Ruske Federacije za isti period se uvezlo robe u ukupnoj vrijednosti neznatno manjoj od 37 miliona, u većini električnih aparata i mašina kao i proizvoda od kaučuka i drveta i sl.
Izvoz je u definisanom petogodišju iznosio deset miliona, u većini proizvodi nemetalnih minerala.
Crna Gora nema zavisnost u vezi naftnih derivata i/ili ostalih energenata iz Ukrajine i/ili Ruske Federacije – poručila je Kasalica.
Na pitanje, na koje privredne grane, dešavanja u Ukrajini mogu uticati, Kasalica je kazala da, uz sve podatke, posebne grane na koje Ukrajina može uticati na crnogorsku ekonomiju nisu ni brojne ni značajne pošto ni robna ni finansijska razmjena nisu na materijalno-značajnom nivou.
Po pitanju turizma, saopštila je da crnogorski privrednici moraju da uključe potrebu umanjenja očekivanja dolaska turista sa ukrajinskog i ruskog tržišta.
– Promptno se moraju pokrenuti mehanizmi iznalaženja ostalih tržišta za crnogorski turistički proizvod. U okruženju rata turizam je industrija ograničenih pozitivnih dometa.
Međutim, Crna Gora treba sezonu prihoda snažnijih od 2019, a kako bi se javne finansije stabilizovale nakon nedovoljno izmjerenih efekata uvođenja izmijenjene minimalne cijene rada.
Ovo je set kompleksnih zadataka koji pripadaju svim institucijama i svim građanima-nka i privrednicima u zemlji – zaključila je Kasalica.
Globalni rast cijena poljoprivrednih proizvoda
Kasalica je ukazala da se globalno može očekivati rast cijena poljoprivrednih proizvoda, jer je Ukrajina poljoprivredno izvorište Evrope.
– Svjetska ekonomija je već djelimično ukalkulisala višemjesečne prijetnje Rusije kao parametre u modele razvoja, tako da u prvom udaru ne bi trebalo da bude značajnih uznemiravanja.
Cijena nafte je prešla psihološku granicu od preko 100 dolara po barelu, nakon koje su ekonomska predviđanja svedena na dnevne nivoe.
Toliki uticaj neizvjesnosti ekonomije ne trpe, pa se u realnosti za narednih par godina privredni planovi već svode na puko preživljavanje – navela je Kasalica.
