Ova kriza mijenja Evropu
Izvor: EU Info centar
Autor: Ursula Fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije
Foto: Ceps.eu
Govor predsjednice Evropske komisije Fon der Lajen u Evropskom parlamentu o ruskoj agresiji nad Ukrajinom
Gospođo predsjednice Evropskog parlamenta,
Gospodine predsjedniče Savjeta,
Visoki predstavniče,
Gospodine predsjedniče Ukrajine, dragi Volodimire,
Gospodine predsjedniče Parlamenta Ukrajine,
Poštovani poslanici,
Rat se vratio u Evropu. Skoro 30 godina nakon ratova na Balkanu, i više od pola vijeka nakon što su sovjetske trupe umarširale u Prag i Budimpeštu, sirene civilne odbrane ponovo su se oglasile u srcu jedne evropske prijestonice.
Hiljade ljudi, u bjekstvu ispred bombi, kampovalo je u podzemnim stanicama – držeći se za ruke, tiho plačući, pokušavajući da razvesele jedni druge. Kolone automobila uputile su se prema zapadnim granicama Ukrajine, a kada je mnogima ponestalo goriva, ljudi su pokupili djecu i rančeve i hodali desetinama kilometara ka našoj Uniji.
Utočište su potražili unutar naših granica, jer njihova zemlja više nije bila bezbjedna, zato što je u Ukrajini počelo jezivo prebrojavanje smrtnih slučajeva. Muškarci, žene i djeca ponovo umiru, jer je jedan strani državnik, predsjednik
Putin
, odlučio da njihova zemlja Ukrajina nema pravo da postoji.
Poštovani poslanici,
Ovo je trenutak istine za Evropu. Dozvolite mi da citiram uvodnik jednog ukrajinskog lista, Kijev Indipendent, objavljen samo nekoliko sati prije početka invazije: „Ne radi se samo o Ukrajini. To je sukob dva svijeta, dva opozitna skupa vrijednosti.“
Ovo je potpuno tačna tvrdnja. Ovo je sukob između vladavine prava i vladavine oružja; između demokratija i autokratija; između poretka zasnovanog na pravilima i svijeta otvorene agresije. Kako ćemo danas reagovati na ono što Rusija radi, odrediće budućnost međunarodnog poretka.
Ulog je sudbina Ukrajine, ali i naša sudbina. Moramo pokazati moć koja leži u našim demokratijama, moć ljudi koji nezavisno biraju svoj put, slobodno i demokratski.
Danas se Unija od skoro pola milijarde ljudi mobilisala za Ukrajinu. Narod Evrope demonstrira ispred ruskih ambasada širom Unije. Mnogi od njih su svoje domove otvorili Ukrajincima koji bježe od Putinovih bombi. A dozvolite mi da posebno zahvalim Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Mađarskoj što su dočekali ove žene, muškarce i djecu.
Evropa će biti tu za njih, ne samo ovih prvih dana, već i narednih nedjelja i mjeseci. Zbog toga predlažemo da se aktivira mehanizam privremene zaštite, kako bi im se obezbijedio siguran status i pristup školovanju, medicinskoj njezi i poslu.
Oni to zaslužuju. Znamo da je ovo samo početak. Još Ukrajinaca će trebati našu zaštitu i solidarnost. Mi jesmo i nastavićemo da budemo tu za njih.
Naša Unija je ujedinjena u istom cilju, što me čini ponosnom. Brzinom svjetlosti, Evropska unija je usvojila tri talasa teških sankcija protiv ruskog finansijskog sistema, njenih visokotehnoloških industrija i korumpirane elite. Ovo je najveći paket sankcija u istoriji naše Unije.
Ove mjere ne preduzimamo olako, ali smatramo da moramo da reagujemo. Ove sankcije će imati veliku cijenu po rusku privredu i po Kremlj. Isključujemo ključne ruske banke iz mreže SWIFT. Takođe smo zabranili transakcije ruske Centralne banke, najvažnije finansijske institucije u Rusiji. Ovo parališe milijarde deviznih rezervi, zatvarajući slavinu koja hrani Putinov rat.
Drugo, ciljamo na važne sektore ruske privrede. Onemogućavamo Rusiji da unapređuje svoje naftne rafinerije; da popravlja i modernizuje vazdušnu flotu; i da pristupi brojnim važnim tehnologijama koje joj trebaju kako bi gradila prosperitetnu budućnost.
Zatvorili smo naše nebo za ruske avione, uključujući i za privatne avione oligarha. I da ne bude greške: zamrznućemo i njihovu drugu imovinu – bilo da su to jahte, luksuzni automobili ili luksuzne nekretnine.
Treće, u još jednom do sada neviđenom koraku, suspendujemo dozvole za propagandnu mašinu Kremlja. Državne kompanije Raša Tudej i Sputnjik, kao i njihove podružnice, više neće moći da šire laži kako bi opravdale Putinov rat i podijelile našu Uniju. To su do sada nezabilježene akcije EU i partnera kao odgovor na ovu agresiju Rusije bez presedana.
Svaki od ovih koraka blisko koordiniramo sa našim partnerima i saveznicima: Sjedinjenim Državama, Ujedinjenim Kraljevstvom, Kanadom i Norveškom, ali i npr. Japanom, Južnom Korejom i Australijom.
Na današnji dan, više od 30 zemalja – koje predstavljaju više od polovine globalne ekonomije – takođe je najavilo sankcije i kontrolu izvoza u Rusiju. Ako je Putin želio da unese razdor u EU, oslabi NATO i slomi međunarodnu zajednicu, postigao je upravo suprotno.
Poštovani poslanici,
Svjesna sam da će ove sankcije koštati i našu privredu. Znam to i želim iskreno da govorim građanima Evrope. Izdržali smo dvije godine pandemije. I svi smo željeli da se fokusiramo na naš ekonomski oporavak.
Ali, vjerujem da ljudi u Evropi veoma dobro razumiju da se moramo suprotstaviti ovoj okrutnoj agresiji. Da, zaštita naše slobode ima svoju cijenu. Ipak, ovo je odlučujući trenutak. I ovo je trošak koji smo spremni da platimo. Jer sloboda je neprocjenjiva.
Naše današnje investicije će nas sjutra učiniti nezavisnijim. Tu prije svega mislim na našu energetsku bezbjednost. Jednostavno, ne možemo se toliko oslanjati na dobavljača koji nam eksplicitno prijeti. Zbog toga smo se obratili drugim svjetskim dobavljačima. I oni su odgovorili. Norveška će povećati količine.
U januaru smo imali rekordnu ponudu LNG gasa. Gradimo nove LNG terminale i radimo na interkonektorima. Ali dugoročno gledano, prelazak na obnovljive izvore energije i vodonik je ono što će nas učiniti istinski nezavisnim. Moramo da ubrzamo zelenu tranziciju.
Zato što svaki kilovat-sat električne energije koju Evropa proizvodi iz solarne energije, vjetra, hidroenergije i biomase smanjuje našu zavisnost od ruskog gasa i drugih uvoznih energenata. Ovo je strateška investicija. Povrh svega, manje zavisnosti znači i manje novca za ratni kovčeg Kremlja.
Odlučni smo, Evropa može da odgovori izazovu. Isto važi i kada je riječ o odbrani. Evropska bezbjednost i odbrana su se više razvile u posljednjih šest dana nego u posljednje dvije decenije. Većina država članica obećala je isporuke vojne opreme Ukrajini. Njemačka je najavila da će što prije ispuniti cilj NATO-a od 2 odsto.
A naša Unija po prvi put koristi evropski budžet za kupovinu i isporuku oružja zemlji koja je na udaru. 500 miliona eura iz Evropskog mirovnog fonda, za podršku odbrani Ukrajine. Kao prvi dio, mi ćemo ovo parirati s najmanje 500 miliona eura iz budžeta EU za suočavanje s humanitarnim posljedicama ovog tragičnog rata, kako unutar zemlje, tako i po izbjeglice.
Poštovani poslanici,
Ovo je prelomni trenutak za našu Uniju. Ne možemo da bezbjednost i zaštitu ljudi uzimamo zdravo za gotovo. Moramo da se borimo za njih. Moramo da ulažemo u njih. Moramo da snosimo svoj dio odgovornosti.
Ova kriza mijenja Evropu. Ali i Rusija je na raskrsnici. Akcije Kremlja ozbiljno štete dugoročnim interesima Rusije i njenog naroda. Sve više i više Rusa to razumije. Oni protestuju za mir i slobodu. A kako Kremlj reaguje na ovo? Hapšenjem na hiljade njih. Ipak, na kraju krajeva, želja za mirom i slobodom ne može se utišati. Postoji još jedna Rusija osim Putinovih tenkova. Pružamo ruku prijateljstva ovoj drugoj Rusiji.
Poštovani poslanici,
Ovih dana, nezavisna Ukrajina se suočava sa svojim najmračnijim časom. Istovremeno, ukrajinski narod drži baklju slobode za sve nas. Pokazuju ogromnu hrabrost. Oni brane svoje živote. Ali oni se bore i za univerzalne vrijednosti i voljni su da umru za njih.
Predsjednik Zelenski i ukrajinski narod su istinska inspiracija. Kada smo posljednji put razgovarali, ponovo mi je govorio o snu svog naroda da se pridruži našoj Uniji. Danas su EU i Ukrajina već bliže nego ikada.
Pred nama je još dug put. Moramo da okončamo ovaj rat. I trebalo bi da razgovaramo o koracima koji će uslijediti. Ali u jedno sam sigurna: niko u ovoj hemisferi ne može posumnjati da li narod koji se tako hrabro zalaže za naše evropske vrijednosti pripada evropskoj porodici.
Živjela Evropa. I živjela slobodna i nezavisna Ukrajina.
My z vamy. Slava Ukraini.
