.jpg)
Uzgoj kamenica komplikovan, ali i isplativ
Izvor: Dan
Autor: Mirjana Popović
Foto: Luka Milošević, Mirjana Popović
Na uzgajalištu marikulture Luke Miloševića na Ljutoj u Kotorskom zalivu u kontinuitetu se obavlja nasađivanje mlađi mušalja i kamenica.
Uprkos nezavidnoj situaciji u kojoj su se, zbog pandemije i zastoja u radu hotelijera i ugostitelja našli marikulturisti u Boki, svakodnevno se obavljaju poslovi podmlađivanja uzgajališta, jer ova djelatnost zahtijeva stalno praćenje prirodnog ciklusa razvoja školjki.
U okviru saradnje sa Institutom za biologiju mora (IBM) kroz projekat "Foods for Health", uzgajivači sada dobijaju besplatnu mlađ kamenica, čijem se uzgoju ove godine više posvetio i Luka Milošević.
Kamenice spremne za konzumaciju, L.M.
- Na osnovu dozvola i elaborata za uzgoj, potpisao sam ugovor sa IBM koji mi omogućava besplatnu nabavku mlađi kamenica u velikim količinama, što je velika olakšica za sve preduzetnike u marikulturi.
Mlađ će se proizvoditi u laboratoriji Instituta, čije je opremanje u toku, a cilj nam je podizanje proizvodnje kamenica-kaže Milošević za "Dan".
Objašnjava da je uzgoj kamenica komplikovaniji, ali je isplativiji zbog cijene od dva eura po komadu, koliko košta i kilogram mušalja.
-Uzgoj počinje postavljanjem mlađi na kolektore (u vidu zavjese) na dubinu od dva-tri metra.
Kada dostignu veličinu oko 1 cm, mlađ se skida sa zavjese i postavljaju u "poše"- uzgojne gajbe, a kada dostignu veličinu od 3 cm ponovo se vade i onda se cementiraju za konope.
Taj postupak ide tako što se kašikom cementa spajaju dvije po dvije kamenice, tako što se istovremeno pričvrste za konop, kao sendvič.
Napravi se niska od 20-ak komada, kači se na uzgojnu liniju i spušta na dubinu od 8-10 metara. Kamenica dostiže konzumnu veličinu za dvije do tri godine, dok mušljama treba godina ipo do trpeze.
Nasađujem ih periodično, kako bih stalno imao komade za degustaciju, dok ove sitnije ne stasaju.
Ove sezone sam povećao proizvodnju kamenica, ima ih oko 6.000 komada-objasnio je Luka.
Ove godine očekuje prinos od oko pet tona konzumnih dagnji.
Mlađ se na uzgajalištu Miloševića od prošle godine postavlja na splavu za uzgoj školjki po "španskom sistemu", koji omogućava tri puta veću proizvodnju, u odnosu na tradicionalnu.
Usidren i splav dimenzija 120 kvadratnih metara, nosivosti do 30 tona, ima grede na koje se kače pergolari u dubinu tri puta veću nego što je omogućavao stari način proizvodnje.
Na osnovu idejnog rješenja sa atestom za proizvodnju Luka trenutno uređuje prilaz uzgajalištu i gradi drvenu (de)montažnu ribarsku kućicu od 20 kvadrata, sa sanitarijama i prostorom za degustaciju, kako bi u sezoni spremno dočekivao goste.
Upravo to je i Luki i drugim članovima Udruženja "Marikultura" nedostajalo godinama unazad, ali je "ogromna papirologija" faktor koji destimuliše proizvođače da napreduju.
Raduje činjenica da svake godine uzgajivači školjki imaju ditektnu podršku opštine (Kancelarije za razvoj preduzetništva) u vidu 50 posto učešća na vrijednost investicije.
Četiri puta pisali ministru Stijoviću - nema odgovora
- Previše papira se traži - dozvole Agencije za zaštitu prirodne i kulturne sredine, "vodna saglasnost", dozvole Morskog dobra, Lučke kapetanije, elaborat IBM... razni papiri koji koštaju.
Upravo sam Morskom dobru uplatio1165 eura za zakup obale, ali tu su brojne administrativne takse na svakom koraku. Sama dozvola košta oko 1.000 eura.
Najveća poteškoća su veliki nameti Ministarstva poljoprivrede -Direktorata za ribarstvo i marikulturu i Morskog dobra - preko 3.000 eura godišnje, što je nedopustivo velika razlika u odnosu na Hrvatsku, gdje te dažbine iznose 200 eura po hektaru zakupa.
Dužina ugovora nas onemogućava da konkurišemo za fondove IPARD-a i sve u svemu – nema ukupnog napretka, nego stagniramo.
Iako smo četiri puta pisali ministru Stijoviću, nije nas udostojio odgovora-kaže Milošević.
