.jpg)
Meduze i ovog proljeća veoma prisutne u crnogorskom priobalju
Iz kotorskog Instituta za biologiju mora (IBM) saopštili su da su se i ovog proljeća, kao i prethodnih, u našem priobalju pojavile meduze, te da se sa obale može uočiti više vrsta iz grupe ovih želatinoznih organizama. Prema navodima dr Branke Pestorić sa IBM, koja je pripremila podatke za medijsko saopštenje Instituta, zabilježene su: Chrysaora hysoscella-kompas meduza, vrste roda Aurelia, Discomedusa lobata i Drymonema dalmatinum.
-Chrysaora i Drymonema pripadaju grupi „opasnih“ meduza jer posjeduju duge, tanke niti na kojima se nalaze žarne ćelije koje u kontaktu sa kožom pucaju te izazivaju određene iritacije. Chrysaora, zbog svoje izražene simetrije zvona i prisustva tamnih pruga radijalno raspoređenih u narodu je poznata i kao kompas meduza-ističu iz IBM.
Drymonema je vrsta koja dugo nije bila zabilježena u Jadranu, međutim, posljednjih godina njena populacija se obnovila, pa se često može vidjeti u cijelom Jadranu i Bokokotorskom zalivu. Aurelia, sa četiri prepoznatljiva kruga koji podsjećaju na pun mjesec, teže se uočava zbog svog providnog tijela. Njoj slična, a posljednjih godina brojna je i Discomedusa lobata.
-Aurelia i Discomedus alobata su bezopasne meduze jer njihova otrov ne prodire kroz kožu čovjeka. Kako su navedene vrste sada već redovni posjetioci našeg mora jasno je da su one u Bokokotorskom zalivu uspostavile populaciju, tj da postoje polipi -oblik pričvršćen za morsko dno- iz kojih one nastaju bespolno, pupljenjem tokom proljeća-ukazuje dr Pestorić.
Meduze su sve brojniji stanovnici mora i u svijetu i kod nas, prije svega zbog klimatskih promjena, rasta temperature mora i eutrofikacije što im obezbjeđuje dovoljnu količinu hrane-planktona, za njihov razvoj, a u hranidbenim lancima imaju vrlo važnu ulogu zbog svog velikog kapaciteta ishrane.
Pojedine vrste meduza hrane se jajima i larvama ribe a neke vrste riba se hrane meduzama, pa su ovi organizmi uvijek u odnosu predator - plijen. Među njihovim pipcima ne rijetko se mogu vidjeti i ribe koje nalaze zaklon ili veću količinu i lakše dostupnu hranu.
Meduze su vrlo osjetljiva grupa organizama i svaka vremenska promjena , od jakog vjetra do talasa i promjene temperature mora može uticati na njihovo povlačenje u dublje slojeve ili na povećanje smrtnosti ovih vrsta. Podaci govore, da tek deset posto od ukupnog broja meduza doživi stadijum odrasle jedinke.
-Da li će se meduze pojaviti u velikom broju zavisi od toga koliko su uslovi sredine odgovarali razvoju polipa i njihovom pupljenju. U saradnji sa JP Morsko dobro, ove godine Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore sprovodi istraživanje polipa u Bokokotorskom zalivu sa ciljem da im odredi gustinu populacije i distribuciju, te da se bliže upozna sa životnim ciklusom pojedinih vrsta koji je još uvijek nedovoljno poznat.
Isto tako, kroz dijeljenje brošura, želja nam je da se javnost bolje upozna sa vrstama koje se mogu vidjeti kod nas kao i njihovim osnovnim karakteristikama. Kako ne možemo biti na moru u svakom trenutku, svaka informacija o uočenim meduzama je nama korisna-zaključuje se u saopštenju za javnost IBM.
*Fotografije meduza: dr Vesna Mačić, IBM
- Tagovi:
- Institut za javno zdravlje
