Ilija Pješčić: Treba nam dublji akvatorijum za veće brodove
Izvor: Vijesti
Autor: Marija Mirjačić
Foto: Luka Bar
Izvršni direktor Luke Bar Ilija Pješčić u razgovoru za “Vijesti” kaže da ta državna kompanija stabilno posluje, uredno izmiruje sve obaveze prema državi i dobavljačima i da će godinu iza nas završiti sa dobitkom koji će biti poznat čim budu završeni finansijski izvještaji.
Za ovu godinu Pješčić ukazuje da im je biznis plan vezan za najave poslovnih partnera i njihov pretovar, a za najznačajnije poslove izdvaja pretovar koncentrata bakra i rudnika boksita.
-U planovima razvoja lučke infrastrukture, značajno mjesto pripada produbljivanju lučkog akvatorijuma radi omogućavanja prihvata brodova većih nosivosti.
Projekat je uvršten u Listu prioritetnih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori i očekivanja su da će se, uz podršku države, iznaći model finansiranja koji će omogućiti realizaciju projekta u optimalnom roku-istakao je Pješčić.
On je kazao da je stepen ostvarenja očekivanja u odnosu na projekat “Slobodna zona Luka Bar” nizak, odnosno da njeni potencijali nijesu dovoljno iskorišćeni, što je uslovljeno nizom ograničenja od kojih se neka otklonjena, a na nekima se još radi.
-U toku su određene korektivne aktivnosti - prevazilaženje ograničenja povezanih sa tekućim procesima restitucije na području Slobodne zone, uvođenje podsticaja za investiranje u razvoj aktivnosti u režimu Slobodne zone.
Želim da saopštim da je u toku postupak koji bi trebao da rezultira ugovorom o obavljanju djelatnosti u Slobodnoj zoni u čijoj osnovi je projekat izgradnje prerađivačkih kapaciteta, tako da bi taj i ostali ugovori sa budućim korisnicima Slobodne zone trebali da daju puni doprinos povećanju obima pretovara sa svim izvedenim pozitivnim efektima na poslovanje Luka Bar- objasnio je Pješčić.
Sa kojim poslovnim rezultatom je Luka Bar završila 2021. godinu, a koji rezultat poslovanja je bio na kraju 2020. i 2019. godine?
-Što se tiče 2021, još uvijek nemamo sve konačne rezultate poslovanja.
Intenzivno se radi na izradi finansijskih iskaza i čim budu završeni i usvojeni od strane Odbora direktora uz obavezno dostavljanje Komisiji za tržište kapitala, Upravi za prihode i carine, dostavit ćemo i Vašoj redakciji.
Ono što sa sigurnošću mogu reći je da se nastavlja pozitivan trend poslovanja. Ukupan prihod u prošloj godini iznosi oko 11,880.000 eura.
Luka Bar je i 2019. i 2020. završila sa pozitivnim rezultatom - dobitkom. U 2019. ostvaren je dobitak od 930.506 eura, pri čemu su ukupni prihodi iznosili 10,351.266 eura, a rashodi 9,420.760 eura.
U 2020. ostvaren je dobitak u iznosu od 1,108.154 eura, pri čemu su ukupni prihodi iznosili 10,975.459 eura, a rashodi 9,867.305 eura.
Kakvu očekujete 2022. godinu, da li su ugovoreni neki poslovi i ako jesu koji i koliko su vrijedni?
-Očekivanja za ovu godinu su usko vezana za najave poslovnih partnera i njihov planirani pretovar u 2022.
U skladu sa tim je urađen Biznis plan za 2022. koji je izuzetno ambiciozan, ali, težimo njegovom ostvarenju.
Svakako, kao najznačajnije poslove izdvojili bismo pretovar koncentrata bakra i pretovar rude boksita.
Od kada ste preuzeli upravljanje kompanijom, šta je urađeno po pitanju racionalnosti poslovanja? Koliko Luka Bar sada ima zaposlenih, a koliko je to bilo prije početka Vašeg mandata?
-U 2021. obim posla se povećavao iz mjeseca u mjesec, pa shodno tome nije bilo prostora za neku veliku racionalizaciju. Dodatnim ulaganjima u mehanizaciju i ljudstvo kako bismo odgovorili zahtijevima komitenata, istovremeno smo ostvarili i dodatnu zaradu.
Postoji određeni prostor za racionalizaciju troškova, što ćemo realizovati kroz plan za ovu godinu.
Kako nam je biznis plan za 2022. veoma ambiciozan, prioritet je da odgovorimo profesionalno na zahtjeve naših poslovnih partnera.
Kompanija je na kraju decembra prošle godine imala 407 zaposlenih, dok je taj broj kada sam ja stupio na funkciju bio 403.
Koliki su sada ukupni dugovi kompanije, da li ste uspjeli da ih smanjite? Da li postoje dugovi prema zaposlenima i za poreze i doprinose državi?
-Luka Bar je kompanija koja redovno izmiruje obaveze prema državi po osnovu PDV-a, koncesija, obaveza prema dobavljačima i poreza i doprinosa na zarade zaposlenih.
Zasigurno da će se taj trend nastaviti i u budućem periodu, imajući u vidu prije svega ugovorene poslove za ovu godinu, kao i zadovoljavajući finansijski položaj kompanije.
Da li planirate neke nove investicije u Luci Bar? Godinama se najavljuje projekat produbljivanja dna akvatorijuma Luke, da li će toga biti i koliko je to značajno za poslovanje kompanije?
-Odbor direktora je na osnovu srednjoročnog plana razvoja do 2030. u julu prošle godine usvojio plan prioritetnih ulaganja za period 2021-2026.
U planu investicija su sadržani prioritetni projekti iz domena lučke infrastrukture, lučke suprastrukture, lučke mehanizacije, razvoja informacionog sistema, sistema zaštite i zdravlja na radu, sistema zaštite životne sredine, sistema bezbjednosti luke.
U krajnjem, sve planirane investicije imaju zajedničke ciljeve ispunjenje preduslova za povišenje nivoa kvaliteta usluga, povećanje obima aktivnosti (i prihoda/profita) i generalno unaprjeđenje tržišne pozicije Luke.
U planovim razvoja lučke infrastrukture, značajno mjesto pripada produbljivanju lučkog akvatorijuma radi omogućavanja prihvata brodova većih nosivosti.
Projekat je uvršten u Listu prioritetnih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori i očekivanja su da će se, uz podršku države iznaći model finansiranja koji će omogućiti realizaciju projekta u optimalnom roku.
Šta će biti sa Slobodnom zonom u Luci Bar? Da li ste zadovoljni njenim funkcionisanjem?
-Činjenica je da je stepen ostvarenja očekivanja u odnosu na projekat “Slobodna zona Luka Bar” nizak.
Pri tome, treba imati u vidu da su u periodu od formalnog početka funkcionisanja Slobodne zone 2005, pa do sada ostvareni brojni kontakti sa potencijalnim investitorima u razvoj proizvodnih i trgovačkih programa, u skladu sa konceptom da te aktivnosti budu podrška osnovnoj lučkoj djelatnosti.
Nažalost, broj konkretizovanih poslovnih namjera potencijalnih investitora, posebno iz domena proizvodnih djelatnosti je neznatan.
Prema rezultatima analiza u koje sam imao uvid, istakao bih da je nedovoljan stepen iskorišćenosti potencijala Slobodne zone bio uslovljen nizom ograničenja.
Od 2010. do 2018. nije postojao niti jedan prostorno-planski dokument koji je na direktan način tretirao područje Slobodne zone, evidentan je izostanak realnih podsticaja za korisnike Slobodne zone, aktivni su brojni postupci restitucije na području Slobodne zone...
Neke od pomenutih ograničenja su eliminisana - stupanjem na snagu prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore (oktobar 2018.) uspostavljene su prostorno-planske pretpostavke za razvoj djelatnosti u Slobodnoj zoni,dok su određene korektivne aktivnosti u toku - prevazilaženju ograničenja povezanih sa tekućim procesima restitucije na području Slobodne zone, uvođenje podsticaja za investiranje u razvoj aktivnosti u režimu Slobodne zone.
Želim da saopštim da je u toku postupak koji bi trebao da rezultira ugovorom o obavljanju djelatnosti u Slobodnoj zoni u čijoj osnovi je projekat izgradnje prerađivačkih kapaciteta, tako da bi taj i ostali ugovori sa budućim korisnicima
Slobodne zone trebali da daju puni doprinos povećanju obima pretovara sa svim izvedenim pozitivnim efektima na poslovanje Luka Bar. Inače, trenutni broj aktivnih ugovora o obavljanju djelatnosti u Slobodnoj zoni je 65, adominantan procenat ugovora se odnosi na pretovar, skladištenje i kupoprodaju robe.
Odnosi sa Port of Adria korektni, ali je razdvajanje Luke bilo šteta
Kakvi su odnosi Vaše kompanije sa Port of Adria, bivšim dijelom Luke? Da li smatrate da je razdvajanje bilo dobra odluka?
-Odnosi Port of Adria i Luke Bar su korektni i dobrosusjedski. Što se tiče razdvajanja nekada jedinstvene Luke Bar, smatram da je učinjena velika šteta privredi ne samo Bara, već i cijele države.
Najveća državna luka u ovom obliku funkcionisanja trpi znatnu štetu. Naime, Luka Bar je već prevazišla sadašnjim poslovanjem svoje prostorne kapacitete, stoga smo prinuđeni da investiramo u nove skladišne kapacitete.
Posjećam da je razdvajanjem jedinstvene luke Luka Bar dobila svega dva skladišta.
Vlada bi trebalo da ima u vidu da kada bi se preduzele aktivnosti na objedinjavanju dvije kompanije, konkurentnost u lučkom pretovaru bi se znatno povećala, ne samo na Jadranu, već i šire.
Takođe, od izuzetnog je značaja i bolje uvezivanje Luke Bar sa zaleđem- Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom i Kosovom, što bi se postiglo poboljšanjem putne infrastrukture, kao i završetkom auto-puta kroz Crnu Goru-zaključio je Pješčić.
