Banka hrane: Crna Gora u prvih šest zemalja Evrope po gojaznosti djece
Foto: Banka hrane
-Crna Gora je među prvih šest država u Evropi kada je u pitanju gojaznost djece. Pitamo se da li nadležni znaju da se većina porodica koja živi u zoni siromaštva bazično hrani namirnicama od brašna, krompira i tjestenine jer su najjeftinije a koje direktno doprinose gojaznosti. Često ni tih namirnica nema dovoljno, te se roditelji odriču svog obroka u korist djece-saopštila je danas predsjednica Banke hrane Crne Gore Marina Medojević.
Kako je navela, sve je veći broj porodica koje zapadaju u nemaštinu jer se broj nezaposenih lica u Crnoj Gori uvećava, a cijene prehrambenih namirnica se učestalo povećavaju dok pomoći države skoro da nema.
-Narodne kuhinje postoje u svim većim gradovima i formiraju se ne rijetko liste čekanja za obrok.
Broj humanitarnih akcija namijenjenih liječenju i nabavci hrane za djecu, su skoro pa svakodnevna pojava što ukazuje da država nema adekvatan odgovor-dodaje Medojević.
Iz Banke hrane naglašavaju da je gojaznost djece posljedica ishrane koja je nerijetko izazvana lošim životnim standardom.
-Roditelji djecu hrane najjeftinijim namirnicama kako bi bila sita, luksuz je misliti na zdravu hranu.
U velikom problemu su mlade majke koje ne mogu da doje djecu pa se nerijetko odlučuju za razblaženo kravlje mlijeko koje ne pogoduje bebama.
Država nije ništa učinila da porodicama u stanju socijalne potrebe pomogne, da hrana za bebe bude pristupačnija-kaže Medojević.
Ona ukazuje da je uvođenje zdrave užine u školama jedan od načina da se djeca zaštite od “loše” hrane pune praznih kalorija visoke energetske vrijednosti.
Sem koristi djeci, ta praksa bi donijela i dobrobit lokalnim proizvođačima voća, sokova, povrća, mlijeka, mesa, jaja …
-Način da se djeci koja žive u porodicama sa nižim standardom pomogne da se zdravije hrani je besplatna podjela zdravih namirnica na nedjeljnoj bazi u socijalnim samoposlugama, za koje se Banka hrane zalaže dugi niz godina.
Važno je i obrazovati mlade roditelje i djecu o zdravoj ishrani što je zadatak medija i obrazovnog sistema-zaključuje Medojević.
Posljedice gojaznosti
-Gojaznost vodi ka psihološkim, kadiovaskularnim, problemima sa dijabetesom i ostalim zdravstvenim nedaćama.
Podizanje javne svijesti o problemu gojaznosti doprinosi da se smanje ozbiljni zdravstveni problemi djece, ali i odraslih, ukoliko ga prati konkretna pomoć u prevazilaženju problema, za kategorije lica u stanju socijalne potrebe-poručuju iz Banke hrane.
