.jpg)
Kulturna baština kao dio identiteta i zaloga za budućnost
Na terasi Pomorskog muzeja Crne Gore održana je tribina ,,Kulturna baština kao dio identiteta i zaloga za budućnost", druga u ciklusu ,,Kotor 2020 - posljedice i oporavak nakon Covida19" koji organizuje Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor u saradnji sa JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković" - Gradskom bibliotekom i čitaonicom.
Arhitekta Ilija Lalošević, dobitnik nagrade grada “21. Novembar”, dao je kratak istorijski osvrt na zemljotres koji je zadesio Kotor 1979. godine. On je kazao da je taj događaj bio izuzetno značajan za Kotor “jer je grad tada upisan na UNESCO-ovu listu i tek u tom trenutku su se počele otvarati određene institucije za prezervaciju spomenika kulture”.
-Međutim, u ovom periodu u Kotoru više ne postoje institucije za očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine, osim jedno odjeljenje nekadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika. Zavod je prije svega bio osnovan kao opštinski, a kasnije je prenijet na regionalni nivo, te time izgubio svoju funkcionalnost.
Treba uputiti apel Upravi za zaštitu kulturne baštine da se zgrada “Jugooceanije” stavi pod zaštitu kao izvrstan primjerak moderne arhitekture, jer ona nema samo arhitektonski, već i veliki istorijski značaj, i jednog dana imaće istu vrijednost kao što danas ima Palata Grgurina-rekao je pored ostalog Lalošević.
Arhitektica Vlasta Mandić, laureat nagrade grada “21. Novembar”, fokusirala se na situaciju izazvanu Covid-om 19” jer se ponovo javlja u našoj državi”. Ona je kazala da je najbitnije pitanje da li će se moći išta realizovati u toku ove godine, ako ova situacija potraje.
-Upravo nam ova neizvjesnost stvara mogućnost da istražujemo u okviru postojećih planova i programa neke nove vrijednosti i kvalitete. Moramo preći preko praga straha da ćemo nešto uništiti obnavljanjem, moramo da živimo u ovom vremenu. Po palatama u Francuskoj i Italiji dešavale su se po pet, šest pa čak i sedam restauracija shodno uslovima epoha kada su se one dešavale, ni mi ne možemo izbjeći stil današnjeg života koji je nama jednostavno imperativan u funkcionalnom i ekonomskom smislu-kazala je pored ostalog Mandić.
Arhitektica Aleksandra Kapetanović je istakla da je “pravi trenutak da se preispitamo, da sagledamo da li je ovo što smo do sada radili dobro i kako treba dalje”. Fokus njenog izlaganja je bio na tome da je kulturna baština značajan resurs, osnova za budućnost, “a da bi bila zalog za budućnost, moramo je prije svega sačuvati u autentičnom i integralnom obliku”.
-Polazeći od toga da kulturna baština uključuje sve aspekte okruženja koji proizilaze iz međusobnog djelovanja ljudi i mjesta tokom vremena, kulturni pejzaž predstavlja najširu i najobuhvatniju kategoriju kulturne baštine – zajedničko djelo prirode i čovjeka. Kotor je upisan među prvih 60 lokaliteta na UNESCO-voj listi zbog izuzetne univerzalne vrijednosti koja je ozbiljno ugrožena posljednje dvije decenije, jer se nalazi pod velikim pritiskom prekomjerne urbanizacije-kazala je Kapetanović.
Arhitekta Aleksandar Dender je naveo da danas u Kotoru nažalost ne postoji artikulisano javno mnjenje, da ne postoji svijest o važnosti očuvanja kulturnog nasljeđa i njegovog prenošenja budućim generacijama u autentičnom obliku, “zbog elementarnog nepoznavanja tog nasljeđa i nepoznavanja njegove važnosti za identitet samih građana”.
-Identiteti pojedinca ili zajednica uvijek su na neki način povezani s mjestom, a povezanost s mjestom omogućava nam kontinuitet sa nama samima. Statut grada Kotora, crkva Sv. Tripuna i Bokeljska mornarica su tri glavne komponente koje su kroz dugi niz vjekova bile odlučujuće za život i razvoj grada Kotora i bile su temeljne odrednice za prepoznavanje i definisanje našeg kulturnog i nacionalnog identiteta-.kazao je Dender.
On je dodao da je Kotor bio “svekoliki centar ne samo opštine nego i regije”, ali, izgubio je taj status i ostali su kao centar “samo građani kojih je sve manje”.
-Problem iseljavanja povijesne jezgre prisutan je već duže vrijeme, a da bi se on zaustavio nije dovoljna samo emocionalna vezanost već i kvalitetan način života, osjećaj saigurnosti, te privatnost i mir koji su uveliko ugroženi najezdom turista- zaključio je Dender.
Nakon izlaganja učesnika tribine, građani su se javili sa pitanjim da li je moguće napraviti muzej za arheološke nalaze iz Kotora. Lalošević je kazao da bi takav jedan muzej bilo moguće napraviti npr. u bastionu Valijer, dok je konzervatorka Jasminka Grgurević dala predlog da se zgrada Kulturnog centra adaptira za arheološki muzej.
Na početku tribine, posjetioce i učesnike pozdravile su moderatorka Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica iz Gradske biblioteke i čitaonice i sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Marina Dulović.
Izvor, foto: Opština Kotor
