Prostorni plan Crne Gore i njegova refleksija na primorje
U rubrici Stav danas objavljujemo osvrt na Prostorni plan Crne Gore Dejana Đurovića, poslanika Demokratskog fronta iz Bara u Skupštini Crne Gore.
Autor: Dejan Đurović
Prostorni plan Crne Gore (PPCG) je drugi dokument po važnosti nakon Ustava, i on bi se po odluci skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje morao doci u parlamentu na usvajanje najkasnije do početka maja ove godine.
Do kraja februara treba intenzivirati aktivnosti oko izrade zakonske regulative u oblasti prostornog planiranja i izgradnji objekata, i predložiti novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji treba podijeliti na zakone o planiranju prostora, o legalizaciji bespravmo podignutih objekata i arhitektonskim i inžinjerskim poslovima u prostornom planiranju.
PPCG je trebao da bude donesen do 2020. godine, ali, kako je sve radila prethodna vlast, tako je bilo i kod izrade ovog značajnog dokumenta koji su koristili u predizborne svrhe, jer je to bila upravo godina izbora.
Kako se ništa nije uradilo po tom pitanju, tako se resorno ministarstvo našlo u problemu jer je trebalo početi iz početka.
Ovo je previše dug period i Crna Gora ne smije da čeka još mnogo na usvajanje kvalitetnog plana kojim bi se trasirala razvojna budućnost Crne Gore.
Za izradu ovog dokument takođe bi tebao popis stanovništva koji se mora uraditi u najskorijem roku, jer bez kvalitetnog popisa ni ovaj dokument ne bi imao preciznu osnovu.
PPCG mora da uspostavi bazu podataka koji će biti kvalitetan osnov za pripremu prostorno- planske dokumentacije na lokalnom nivou i za prirodnu i kulturnu baštinu, koja treba da uslijedi najkasnije godinu dana od njegovog donošenja.
Posebnu refleksiju takvav kvalitetni plan bi imao na primorje Crne Gore koje je u prethodnih 30 godina potpuno urbanistički devastirano.
Tačno je da je nemoguće popraviti ovakav urbanistički haos, ali, mora se uraditi sve na sanaciji postojećeg stanja
Ovakav plan bi morao odmah staviti ad acta tajkunske planove kao što je Prostorni plan posebne namjene za obalno područje Crne Gore.
Poznato je da je taj plan radio projektantski biro RZUP u vlasništvu Aca Đukanovića.
Takav plan je bio predstavljen kao plan višeg reda u odnosu na planove svih opština na primorju, i samim tim diktirao je i čitavu izgradnju skoncentrisanu na tajkunske građevinske poduhvate koji su bili najčešće povezani sa sumnjivim kapitalom i nerijetko osobama koje se mnoge zemlje potraživale zbog krivičnih postupaka.
Kad je Opština Bar u pitanju, mora se posebno povesti računa o lokalitetu Maljevika koji je više puta bio meta raznih promjena namjena površina, zavisno od toga ko je naručilac plana-bilo da je to Opština, Vlada ili sami vlasnici.
Epilog svega toga je da je Maljevik i dalje u statusu kakav je bio i kod same prodaje.
U svakom slučaju treba se maksimalno izaći u susret željama za izgradnju obećanog projekta, ali, sve u skladu sa zakonima i planovima i Opštine i Države Crne Gore.
Sami investitori treba da znaju da, dok je ova parlamentarna većina u pitanju, adresa na koju se mogu obratiti je isključivo Država Crna Gora i njeni organi, a nikako nekadašnji kumovi i posrednici Prve familije.
PPCG mora u Ulcinju da zaštiti i Adu Bojanu za koju sam lično pokrenuo angažovanje Države oko erozije i obale i rijeke Bojane, Veliku plažu, i posebno Valdanos.
U barskoj opštini su neophodni zaštita zaleđa morske obale-Mrkojevići, Sutomore i posebno Čanj, kao i sanacija urbanističkog haosa, gdje apostrof mora biti na Virpazaru koji je dio Nacionalnog parka Skadarsko jezero i najposjećenija turistička destinacija u 2019. godini.
Budva mora biti posebno tretirana zbog " nasljeđa DPS" i obalnog područja između Budve i Tivta koje predstavlja dragulj naše obale.
Kotor i, nadam se, uskoro i Herceg Novi moraju biti tretirani onako kako UNESCO nalaže, što nam je zapravo do sad bila i sreća u nesreći.
Kulturna baština u PPCG mora biti predviđena onako kako zaslužuje i mora predstavljati jedan od osnovnih zadataka i pravaca izrade ovog krucijalnog dokumenta od važnosti za Državu Crnu Goru.
