.JPG)
"Gađanje kokota" kao nematerijalno kulturno dobro Perasta
Izvor: Dan
Autor: Biljana Marković
Foto: Biljan Marković, arhiva Feral.bar
Fokus rada Društva prijatelja grada Perasta u godini na izmaku bio je zakonska zaštita drevnog običaja "Gađanje kokota", u čemu su, kako ističe profesorice Tine Ugrinić iz te NVO, dobili i podršku Opštine Kotor.
Ona kaže da su okončali izradu elaborata kako bi ovaj običaj, koji se održava u spomen na 15. maj 1645. godine i tadašnju pobjedu Peraštana nad Turcima, bio zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro.
– Čekamo javnu raspravu o izmjeni Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, koja bi trebala da bude održana početkom 2022. godine.
Naš cilj je da kroz zakon zaštitimo taj viševjekovni pučki običaj u njegovom izvornom obliku, zbog čega smo preduzeli brojne aktivnosti – kazala je Ugrinić za "Dan", podsjetivši da, zbog situacije sa pandemijom virusa korona, ove godine taj običaj nije održan u tradicionalnom obliku.
Kako je dodala, nakon prijave NVO Udruženja za zaštitu životinja "Korina", odlučeno je da se organizuje okrugli sto i razmijene mišljenja na ovu temu.
Podsjećamo, povodom peraške manifestacije pomenuto udruženje je 2019. godine reagovalo prijavom protiv organizatora i takmičara koji sa obale iz vatrenog oružja nisu gađali maketu, već, kako to običaj nalaže, živog kokota koji se nalazio na plutači u moru, iako je Veterinarska inspekcija prethodno dostavila rješenje o zabrani korišćenja žive životinje.
Upozorili su da ta aktivnost krši više zakonskih normi, pogotovo od donošenja Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja 2008. godine. Peraštani nijesu dali svoj običaj, pa su se tada dogovorili da plate kaznu samo da se on zadrži u izvornom obliku.
Ugrinić kaže da su na skupu na koji su pozvali i predstavnike "Korine", da sa njima nađu zajedničko rješenje, iznijeli razloge zbog kojih im je bitan taj običaj i da on bude u svom izvornom obliku.
–Pošto žele da nam ukinu naš drevni običaj, aktivirali smo se da bismo ga zaštitili na pravni način, da bismo sjutra, pa i ukoliko u tome ne uspijemo, mogli da budemo mirni pred samima sobom da smo nešto pokušali, a ukoliko uspijemo, da ostavimo pečat za buduće generacije.
Običaj datira od 1654. godine, od kada kontinuirano traje. Inače, već je došlo do promjene u crkvenom obredu proslave Velike Gospe, jer je nekada bila procesija ulicama starog grada Perasta, a danas trasom kojom se prolazilo to fizički više nije moguće zbog postavljenih klima-uređaja.
Tako će svaki put nekome nešto smetati, i od toga nas je strah, a Peraštana je sve manje. Sjutra će nekome smetati što za "Fašinadu" (tradicionalna pučka manifestacija), kako mi u narodu kažemo, beremo kamenje ili beremo drveće jasena, mislim da se tako zove, koje smrdi.
Dakle, nekom zaštitaru biljaka će smetati što se beru biljke, pa će nekome smetati što se uzima kamenje i baca pred peraški školj.
Kada bismo tako gledali, svaka stvar može nekome da zasmeta i zbog toga smo odlučni da istrajemo u zaštiti našeg običaja – istakla je Ugrinić.
Društvo je konsultovalo i pravnika, a u saznanju su da će javna rasprava o izmjenama zakona biti organizovana u Kotoru, kada će se polemisati i o tome da li će ovaj običaj ući u kategoriju zaštićenog kao nematerijalno kulturno dobro.
– Nadamo se da će biti sluha da se, kada mi iznesemo sve argumente, naš običaj zaštiti – rekla je Ugrinić.
U planu izborna skupština i obezbjeđivanje prostorija za rad
Kada su u pitanju planovi njihovog društva za 2022. godinu, Ugrinić kaže da je nedavno održan sastanak upravnog odbora(UO) na kojem su razmatrali i održavanje godišnje skupštine.
– Dolazi do reizbora predsjednika, trebalo bi da pročešljamo članstvo, da vidimo koji članovi više nisu među živima, koji nisu aktivni, treba prikupiti i nove koji će svojski da rade.
Bili smo dosta inertni po tom pitanju zbog pandemije, ali vjerovatno ćemo u januaru imati izbornu skupštinu. Na UO smo o tome razgovarali, ali još nismo ništa konkretizovali – kaže Ugrinić.
Ona ističe da nemaju svoje prostorije, pa planiraju da se obrate Opštini Kotor da im dio Palate Visković dodijeli kao prostor, pa makar ga dijelili sa još nekim NVO koje brinu o očuvanju kulturne baštine Perasta i područja Boke.
