Ugroženi Šetalište pet Danica i okolni objekti
Izvor: Dan
Autor, foto: Ksenija Matović
Izostanak sistemske brige o kamenim potpornim zidovima, namjerno rušenje parapeta (obalni kameni zidovi) i drobljenje stijena duž priobalja zarad pravljenja betonskih plaža, čine da tokom svakog juga more sve češće "uplivava" na 7 km dugo šetalište "Pet Danica", potkopavajući ga skupa s objektima, rasvjetom i ogradom i čineći ga nestabilnim, baš kao i kolektor koji se nalazi u njegovom trupu.
Podsjetićemo da su zidovi i stijene postavljeni upravo zarad zaštite priobalja od razornog uticaja morskih valova za vrijeme gradnje želeljezničke pruge Zelenika - Gabela, prije gotovo vijek i po.
Najkritičnije stanje je na potpornom zidu u Savini, na kojem su vidljive rascjepine i pukotine. Stanovnici, koji imaju kuće preko puta obalnog zida, u više navrata su izražavali bojazan da bi bez čvrstog oslonca šetalište, infrastruktura i njihovi domovi mogli da skliznu u more.
Olivera Doklestić, inženjer građevinarstva, ukazala je na genezu i razloge nastanka obalnih zidova, upozorivši koliko je pogubno uklanjati ih.
Podsjetila je da je željeznička pruga, čijim je ukidanjem i nastalo šetalište, puštena u saobraćaj 1901 godine, te da je trasa duž novske obale velikim dijelom urađena u nasipu.
Ističe da je nasip čitava novska luka, praktično od Škvera do tvrđave Forte mare, te da su na potezu od mula do stare meteorološke stanice najjači udari valova iz pravca juga.
-Događalo se, nekoliko puta, da valovi slome potporni zid i naprave štetu pruzi. U tom dijelu je, takođe, nasip na koji je stavljena ispuna za postavljanje pragova i šina za prugu. Izgrađen je kameni, potporni zid, koji ima i ulogu valobrana.
Između kamenog zida i mora je stavljen kameni nabačaj od krupnih stijena, koji je imao zadatak amortizacije udara valova. Po mareografu - nekadašnjoj vojnoj stanici za mjerenje parametara mora, najveći izmjereni valovi na kontaktnoj liniji: otvoreno more - ulaz u zaliv su 4 metra.
Naravno, do obale Novoga se još smanje pa vjerovatno nikada nisu preko 3 metra. No, i ta tri metra znaju da budu velike razorne sile na stijene, posebno na potporne betonske i kamene konstrukcije-upozorila je Doklestić.
Da bi se obalni zid na Savini, ali i druge podzide zaštitile od urušavanja, neophodno je sa morske strane postaviti velike stijene koje ublažavaju djelovanje valova, ali i periodično ih obnavljati.
Na dijelu ispod zida na Savini, zahvaljujući privatnoj inicijativi, prije nekoliko godina su ponovo postavljene stijene koje su zaštitile dio zida, ali to je daleko od dovoljnog.
- Veliki kameni blokovi postavljani su da bi se energija morskih talasa razbila i njihova snaga umanjila i raspršila prije nego što stignu do zida.
Da nema tih velikih seka koje štite Gradsku luku, ni naše gradsko mulo ne bi opstalo tako dugo- objasnilo nam je nekoliko građevinskih inženjera.
Oni smatraju da bi se zidovi i obala mogli štititi od razornog uticaja mora i gradnjom betonskih platoa u moru koji bi imali istu ulogu kao i stijene.
Gradiće još jedan lukobran?
Božo Ukropina, direktor Agencije za gazdovanje Gradskom lukom, navodi da je Morsko dobro za narednu godinu za problem lukobrana izdvojilo 40.000 eura.
-Radiće se kvalitetna studija u saradnji sa Građevinskim fakultetom iz Podgorice i ispitati stvarno stanje- na čemu lukobran stoji, u kakvom je stanju podvodni dio i koliko je neophodno stvari uraditi sa spoljne strane da zaštitimo pristanište i ono što je na njemu-objasnio je Ukropina.
Dodaje da je riječ o većoj investiciji, ali na koju se čeka još od pedestih godina kada je urađen drugi dio lukobrana. Zato su predložili predstavnicima Morskog dobra da se paralelno radi i dio sa spoljne strane.
-Imamo mogućnost da u okviru sanacije ojačamo i bukvalno radimo još jedan, lukobran. Tako će postojati mogućnost vezova sa spoljnje strane što će biti značajan potencijal gradske luke u kasnijem periodu, smatra Ukropina.
Mladen Mikijelj, direktor JP Morsko dobro, prilikom nedavne posjete kazao je da će očekivani prihodi po osnovu naknada za korišćenje morskog dobra u 2022. godini sa teritorije opštine Herceg Novi biti oko 900.000 eura, od čega će veći dio biti utrošen kroz kapitalne investicije.
