Dender: U Škaljarima tiho etničko čišćenje Italijana kroz mrtve
Izvor: Dan
Autor, foto: Biljana Marković
Iz Zajednice Italijana Crne Gore (ZICG), čije je sjedište u Kotoru, upozoravaju da se na Gradskom groblju Škaljari godinama uništavaju napuštene grobnice sa italijanskim prezimenima čime se uništava trag jednog autohtonog naroda koji je živio na ovom prostoru.
Predsjednik ZICG, arhitekta Aleksandar Dender ocjenjuje da to "na neki način može biti sramota i za državu i za grad".
– Nepostojanjem zaštite tih grobnica, dozvoljava se da se kroz mrtve dešava neka vrsta tihog etničkog čišćenja. Naime, država je 1974. godine Crkvi oduzela groblje u Škaljarima, čak je i tamošnje crkve – katoličku Sv. Mihovila i pravoslavnu Pokrova Presvete Bogorodice – bila uknjižila na sebe, a kasnije ih vratila.
Od tada počinje devastacija groblja – objašnjava Dender u razgovoru za "Dan" i napominje da, shodno Zakonu o grobljima, država ima pravo da nakon tri godine, ukoliko se grobarina ne plaća, oduzme grobnicu.
– Oduzme se, prekopa, izbetonira, proda i trag da je tu nekada bila neka druga familija, nestao je.
Na ovom groblju trećina grobnica je bila italijanskih obitelji, a sigurno je više od 50 grobnica vremenom nestalo.
Sada se polako taj trag uništava jer je veliki pritisak, pogotovo pravoslavnog stanovništva koje se širi na dio gdje je katoličko groblje.
Ima Italijana koji žive u Kotoru, koji svoje grobove održavaju, ali je veliki broj onih kojih više nema. Samim tim država će im uzeti grobnice.
To je memoricid, tako bih to nazvao, uništavanje uspomene na postojanje jednog naroda – konstatuje Dender sa kojim smo obilazeći groblje nailazili na grobnice italijanskih porodica čiji su nadgrobni spomenici precizne izrade i zadivljujuće ljepote.
Među njima je i neodržavana grobica Lorenca Barbierija oko koje je su vidni ostaci ograde.
On ističe da, u cilju očuvanja od otuđenja ZICG za 50-ak italijanskih grobnica od 2008. godine DOO "Komunalno Kotor" plaća godišnje 1.000 eura grobarinu, a sada se pristupilo identifikaciji grobnica kroz arhivska i crkvena dokumenta, budući da je Austrija sačinila popis svih čiji su posmrtni ostaci 1828. godine preseljeni i sahranjeni na groblju u Škaljarima.
– Austrija je 1828. godine zabranila sahranjivanje u Starom gradu, koje je do tada bilo oko crkava, ostaci groblja su na Parilu, oko crkava Sv. Pavla i Sv. Luke. Tada je preselila skelete i napravila u Škaljarima dva groblja: katoličko i pravoslavno – navodi Dender.
Dender najavljuje da će nakon konačnog popisa Italijana koji su sahranjeni na groblju u Škaljarima, uraditi projekat restauracije grobnica, a kod italijanske vlade konkurisati za sredstva za realizaciju.
– Pokušaćemo da obnovimo grobnice i spriječimo da se ovo dalje dešava. Za iznos koji budemo uložili tražićemo da budemo oslobođeni plaćanja grobarine – zaključuje Dender.
Prema podacima Komunalnog preduzeća, na groblju u Škaljarima ukupno je 1.228 grobnica, a prostora za građenje novih nema.
– Od kako je rukovođenje ovim preduzećem 16. aprila ove godine preuzela nova struktura, na groblju Škaljari nije izgrađena nijedna grobnica, saopštila je za "Dan" direktorica "Komunalnog Kotor" Miljana Đurišić.
Đurišić: Informacije o prekopavanju grobnica nijesu potvrđene
Direktorica "Komunalnog Kotor" Miljana Đurišić kaže da arhiva sa podacima o vlasništvu nad grobnicama postoji, ali da nije vođena na validan način jer uglavnom postoje samo spisi ručno pisani.
– Počeli smo sa izradom novih rješenja koje će potpisati vlasnici i direktor Društva.
Prije izrade svakog Komunalno ima obavezu da uporedi podatke arhive groblja, Gradskog arhiva i crkvene spise.
Imam informacije da je u prethodnom periodu vršeno prekopanje starih italijanskih i njemačkih grobnica na čijem mjestu su izgrađene nove, ali zasada one nisu potvrđene.
Podržavamo inicijativu italijanske i bilo koje druge zajednice za registrovanjem grobnih mjesta njihovih pripadnika.
To vidimo i kao način da se Komunalnom pomogne u namjeri da se arhiva groblja sredi na najbolji mogući način – kazala je Đurišić.
