Bar, Crna Gora
26 Apr. 2024.
post-image

U barskom Domu revolucije promovisana knjiga “Spomenici II Svjetskog rata u Crnoj Gori”

U čast Dana opštine Bar, u Domu revolucije sinoć su Narodna biblioteka i čitaonica “Ivo Vučković” i Zavičajni muzej JP Kulturni centar Bar organizovali  promociju knjiga “Spomenici II svjetskog rata u Crnoj Gori” i “Arhitektonska komunikacija i objekti kulture u Crnoj Gori 1945-2000“dr Slavice Stamatović Vučković, vanredne profesorke Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG). 

- Kulturnom centru Bar je čast da se u prostoru posvećenom stradalima u II Svjetskom ratu, predstavljaju djela ovakve sadržine.   „Spomenici II svjetskog rata u Crnoj Gori“predstavljaju 11 spomenika koji pored memorijalne i istorijske, imaju i umjetničku i arhitektonsku vrijednost, a čiji su autori poznati crnogorski i jugoslovenski arhitekte i umjetnici Svetlana Kana Radović, Bogdan Bogdanović, Branko Bon, Marko Mušić-kazala je Sonja Lalević, rukovodilac biblioteke.

Medijator, kustos Zavičajnog muzeja Draginja Radonjić predstavila je učesnice promocije-autorku dr Svetlanu Stamatović Vučković, Biljanu Gligorić, programsku direktorku NVO Expeditio iz Kotora i dr Tatjanu Koprivicu iz Istorijskog instituta UCG.

-“Spomenici II svjetskog rata u Crnoj Gori” je izuzetno korisno djelo, u kojem se mogu naći svi potrebni podaci o spomenicima, a za neke od njih se pojedini podaci objavljuju prvi put.

Interesovanje za spomenike ponovo je intenzivirano nakon 2000. i to prije svega na inicijativu nekih stranih novinara, fotografa i istoričara i arhitekata.

Moramo priznati da se u Crnoj Gori u posljednje vrijeme puno radi na prezentaciji ove teme i da se spomenici iz Drugog Svjetskog rata turistički valorizuju. Dokaz je i ova promocija, ali i nekoliko projekata koje smo radili, poput antifašističke mape Bara i Nikšića.

Simbolično, promocija je priređena u zgradi Doma revolucije, koja predstavlja jedan od najznačajnijih arhitektonskih i memorijalnih spomenika u Baru, posvećen svim stradalima u Drugom Svjetskom ratu-navela je Radonjić.

Knjiga “Arhitektonska komunikacija” je rađena sa idejom da se kroz istraživački proces dođe do različitih slojeva informacija i objasne procesi iz kojih nastaje jedno arhitektonsko djelo.

To nije samo ono što se vidi u prostoru, već je podrazumijevalo vraćanje unazad, društveno političke okolnosti u kojima je djelo nastalo i širi društveni kontekst u kojem je taj objekat nastajao poslije II Svjetskog rata, pa do toga šta oni predstavljaju danas.

Ovo je slojevito koncipirana knjiga sa aspekta komunikacije. Teorijsko polazište koje je tu definisano vezano je za kontekst, koji je sa jedne strane fizički, a s druge strane društveni-kazala je  dr Svetlana Stamatović Vučković.

-Ove dvije monografije su tijesno vezane sa vrijednostima koje građani Bara proslavljaju ovih dana, kada su jedinice Prve bokeljske brigade oslobodile grad Bar.

 Sjećamo se svih 885 boraca, žrtava antifašističkog terora, 131 nosioca spomenice među kojima je bilo i 30 žena, narodnih heroja-

Obje knjige nas podsjećaju na Crnu Goru u najboljem vremenu, vremenu izgradnje, estetičkih i etičkih vrijednosti, što se ogleda kroz njihov sadržaj.

U istraživačkom maniru, autorka je uradila jedan veoma ozbiljan terenski rad. Taj rad je podrazumijevao obilazak velikog broja državnih institucija, koje su vremenom u tranziciji promijenile svoju funkciju.

U istraživačkom postupku primijenjeni su i intervjui koje je autorka radila sa autorima građevina. Knjiga je slojevita, puna zanimljivih podataka, kako u arhitektonskom, tako i metodološkom smislu-kazala je dr Tatjana Krivokapić sa Istorisjkog instituta UCG.

Kao osnova za izradu lnjige “Spomenici II Svjetskog rata u Crnoj Gori” korišćen je material prikupljen u okviru projekta “Procjena spomenika posvećenih II Svjetskom ratu u Crnoj Gori za formiranje novog regionalnog turističkog proizvoda / kulturne rute u jugoistočnoj Evropi” koji je tokom 2018/2019.  sprovela NVO Expeditio.

Direktor Expedito Biljana Gligorić je istakla da su objekti koje Stamatović Vučković obrađuje u knjizi dio našeg kolektivnog sjećanja.

Metodološkom analizom dočaran je širi ekonomski, istorijski, kulturološki spektar vremena u kojem je nastalo 27 reprezentativnih građevina.

-Taj segment ove knjige daleko prevazilazi crnogorske okvire, a neka od rješenja su u samom vrhu memorijalnih obilježja na prostoru Jugoslavije-rekla je Gligorić.

Prema njenim riječima, knjigu je  finansiralo Ministarstvo kulture sa idejom da se turizam poveže sa kulturnom baštinom i da se istakne ono zaboravljeno iz kulturne baštine, što se u stvari može koristiti kao turistički proizvod.

Slavica Stamatović Vučković je vanredna profesorka na Arhitektonskom fakultetu UCG.

Magistrirala je na Univerzitetu „La Sapienza“ u Rimu i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Dobitnica je više inostranih stipendija, a njeni radovi objavljivanu su u brojnim domaćim i inostranim časopisima i publikacijama. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade (2009).