Nova lična karta grada: Promovisano specijalno izdanje časopisa “Komuna” posvećeno Baru
Izvor, foto: Mediabiro
U Dvorcu kralja Nikole promovisano je specijalno izdanje časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje kulturne baštine “Komuna” u susret Danu Opštine Bar koji se obilježava 24. novembra.
Komuna je u ovom specijalnom broju okupila ugledna barska imena, istaknute pojedince, svjedoke prošlih vremena, mlade ljude, profesore, sportiste, umjetnike, novinare i druge.
Zato je na skupu ocijenjeno da je ovaj časopis lična karta Bara i da zvog svoje sadržajnosti i atraktivnosti to može biti u svakom vremenu.
Moderator diskusije i jedan od autora časopisa Ammar Borančić, kazao je, najavljujući autore i goste, da je misija ovog časopisa da kroz priče autora čitaocu dočara barski duh i da osjeti i doživi Bar onako kako ga njegovi ljudi žive i doživljavaju.
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, koji je i autor uvodnog teksta o Baru u časopisu, kazao je da su kroz ovo izdanje pokušali da prezentuju ono što je Bar u malom.
-Kroz ovo izdanje šaljemo snažnu poruku svima onima koji ovih dana pokušavaju na raznorazne načine da vrše reviziju naše istorije, da je ovo istorija Bara, satkana u ovom izdanju časopisa, da je ona naša, ponosna i prkosna-poručuje Raičević.
-Toliko slojeva života on krije u svojim zidinama, mnogo ispričanih i neispričanih priča stoji u svakoj njegovoj ulici, maslini, kući, čovjeku, od obale Jadranskog mora, preko vrhova Sutormana, Rumije i Lisinja, sve do jezerske obale i udoline.
Upravo te dvije obale definisale su naš grad kroz njegovo postojanje na raskršću civilizacija i svjetova. Upravo takve priče definišu i naš, savremeni život u Baru. Sve one priče koje ćete imati priliku da čitate u ovom časopisu, kroz koji ćete osjetiti otkucaj srca ovog grada, njegov krvotok, njegov dah, kojim diše od Starog Bara, preko Pristana, do novog Bara.
Od Tuđemila, koji su utemeljili prvu crnogorsku državu, preko svih civilizacija koje su ovdje živjele zajedno, mletačke, venecijanske, vizantijske, osmanske, crnogorske, mjesto gdje su tri velike religije doživjele sjajan susret, kakav je rijetko gdje zabilježen, u kojem hrišćanstvo, istočno i zapadno, zajedno sa islamom, žive kao svoji na svoje, shvatajući da smo svi mi upravo svoji, svoji na svome, te da su sve razlike samo nešto što nas zbližava.
Bar upravo dopušta takve razlike, njeguje ih i ljubomorno čuva, razumijevajući da makar bez jedne od njih Bara ne bi ni bilo onako kako ga mi poznajemo, to dakle više ne bi bio Bar u punom smislu oboga što on znači-kazao je predsjednik Opštine Bar.
Željko Rutović, publicista i predsjednik Programskog odbora časopisa osvrćući se na ovo itdanje kazao je da istorija ljudskog roda i civilizacije nije ništa drugo nego istorija njegovih tragova te da u tim tragovima ostalo je svekoliko trajanje, te da tamo gdje nije bilo tih tragova, civilizacija je upadala u probleme.
-Mi večeras svjedočimo tragovima i trajanju naše milenijumske Crne Gore. Sam naziv – Komuna, ukazuje da je bazirana ka opštem, kolektivni izlazak u naše javno dobro, naš javni interes, a identitet, baština i vjerodostojnost tih tragova daju kredibilitet Komuni.
Komuna svojom idejnom koncepcijom u Baru jeste svoja na svome. Identitet i baština su misija i vizija ovakvog štiva, sjajna baština i kultura Bara. Teško je na manjem broju stranica imati bukvar o istoriji Bara, kulturi, etnologiji, umjetnosti, sociologiji-kazao je Rutović.
On je poručio da riječ o Baru nadrasta Bar i nudi tragove istorije Crne Gore te da je ovaj časopi uspio da sažme sve različitosti u harmoniju, koja je zapravo- Bar.
Direktor i glavni i odgovorni urednik “Komune” Amer Ramusović je izrazio zadovoljstvo što u predvečerje obilježavanja 24. novembra i u godini jubileja promovišemo jubilarni, 40. broj i deset godina postojanja časopisa.
-U Komuni od prvog broja gajimo multikulturalne vrijednosti i podsjetnik smo crnogorske prošlosti. Zahvaljujući fokusiranosti na otkrivanje kulturnog nasljeđa, omogućavamo javnosti uvid u često nepoznate slojeve narodnog stvaralaštva, čiji bi veliki dio bez ovakvih pisanih tragova izbuio svoju autentičnost ili nestao u toku vremena.
Ovo izdanje zato je lična karta Bara, sa kojom će se ponositi generacije. Zahvaljujem predsjedniku Opštine, Dušanu Raičeviću, na inicijativi da poseban broj bude posvećen Baru, kao i na tome što je, uprkos svojim obavezama, bio na raspolaganju uredništvu-.
Neđeljko Đurović barski profesor, publicista i aktivista podsjetio je da je Bar nekadašnja metropola ovog dijela Jadrana te da ako na Mediteranu imamo interkulturalizam, onda to je Bar.
Đurović, je poručio da mu je čast da govori u ime svih autora časopisa koji su za ovaj broj pisali srcem o svom gradu te da je to specifičan odnos pojedinca i grada.
-24. novembar obilježavamo u sjećanje na građanske, antifašističke tekovinu koje ne smijemo zaboraviti, kao ni one koji su svoje živote položili na oltar slobode. Takvi naši su korijeni duboki i uzaludni su svi pokušaji da se naše zajedništvo izbriše.
Budimo Barani i otvorimo ljese našeg uma i duše ne suživotu, nego zajedničkom životu-poručuje Đurović.
On je podsjetio da je naša obaveza da sačuvamo “na papiru i u stvarnom životu” naše etnološko bogatstvo.
Podsjetio je i da u leksici starobarskog govora postoji prožimanje crnogorskog, albanskog i turskog jezika, pa nije čudno što Barani, gdje god da odu, nađu dio sebe i dio proživljenog.
Željko Milović, novinar, publicista i prvi gost-urednik nekog izdanja Komune je istakao da nije puno razmišljao kada je dobio poziv Komune i lokalne uprave da se prihvati da bude urednik specijalnog izdanja, s obzirom da ovaj list smatra riznicom najljepših zapisa o Crnoj Gori, časopisom koji je umnogome promijenio nivo znanja koji su stanovnici ove države, bez obzira na vjeru i naciju, imali o njoj.
-Na samom početku, u jedno sam bio siguran – da želim da konceptualno kreiram broj koji će moći da se čita i nakon 20 godina, i nakon 50 godina, i da mi za to treba pomoć pametnih i knjiških ljudi.
Znao sam ko bi sve to mogao biti, uglavnom ljudi s kojima sam i ranije sarađivao. Opština Bar je imala svoje prijedloge, koji su samo mogli podići ljestvicu više u kvalitetu, pa odgovorno tvrdim, uspjeli smo u namjeri – broj će moći da se čita i nakon 20 godina, i nakon 50 godina, nije vremenski omeđen.
S obzirom da smo zarobljeni u kalupima vlastitih života što čini da često mislimo kako smo izgubili i sebe, i bližnje, i grad kakav smo imali, ovo izdanje časopisa je bilo prilika da se podsjetimo kakav je i što je nekad bio Bar.
Ponosan i uspravan, lijep, i na svoj način bezobrazan i prkosan kad ustreba-poručio je Milović.
Promociju specijalnog izdanja časopisa bilo je moguće pratiti uživo i putem live streama na YouTube kanalu Opštine Bar, gdje je dostupan i video zapis sa promocije.
Na 32 strane izdanja “Komune” posvećenog Baru, čitaocima se nude zanimljivi tekstovi i neotkrivene priče Bara.
Za ovo specijalno izdanje su pisali: Neđeljko Đurović, Ammar Borančić, dr Savo Marković, dr Svetozar Savić, Dragan Marović, Suljo Mustafić, Vladimir Lukšić, Sabrija Vulić, Ivanka Leković, Draginja Radonjić, Ilija Vukotić, Vasilije Janković, bivši predsjednici Opštine Čedo Ratković i Jusuf Kalamperović, zatim Radomir Petrić, Dragana Erjavšek, Anastazija Miranović, Milun Lutovac, Milan Vujović i Ilija Kovačević.
Jedina osoba koja nije iz Bara, a pisala je za ovaj broj “Komune”, jeste časna sestra Estera Radičević, koja je detaljno rekonstruisala gotovo pedesetogodišnji požrtvovani rad časnih sestara u barskoj bolnici, za koji su dobili nagradu grada Bara, ali i niz Ordena SFRJ.
