news-details
Lice

Jelena Jovančov: Maslina je simbol mira, plodnosti, snage, pobjede, besmrtnosti i očišćenja

Izvor: Maslinada

Autor: Radomir Petrić

Foto: Privatna arhiva

Višestruko nagrađivana akademska grafičarka mr Jelena Jovančov, samostalna umjetnica iz Bara, odavno je po svom talentu i grafičkom umijeću prepoznata i uvažena daleko van granica Crne Gore.

Pored ostalih motiva , na njenim grafikama i crtežime odavno su masline, a jedan od ovih radova upravo je izložen na III Međunarodnom Bijenalu crteža u dalekoj Jelabugi, u Tatarstanu u Ruskoj Federaciji.

Inspiracija je Jeleni bukvalno na dohvat ruke- u dvorištu porodične kuće “ispod magistrale” u Zaljevu su četiri stabla, a na drugoj lokaciji-Gusta u Gornjem Zaljevu, njena porodica ima još  12 stabala maslina.

Razgovor sa Jelenom za Maslinadu“ zato je i logično počeo osvrtom na to šta joj maslina predstavlja u likovnom smislu:

-Pejzažni motiv sa maslinama, zelena i crvena koje zajedno zapisuju, prožimaju se i crtaju ambijent prirode. Zelena je topla i nerjetko se povezuje sa čovjekom, životom, prirodom, proljećem, biljnim svijetom, vodom itd.

Korjenje ponire u zemlju, a na ovim crtežima korjenje izranja iz zemlje. Na površini je.

Crteži ujedno imaju elemente sottorealizma, jer prikazujem ono što je iza ili ispod površine stvarne slike. Čovjekove oči nisu objektiv fotoaparata – one su ′filteri′ naših misli.

Crtež je stoga, prikaz onog što znamo a, ne onog što vidimo. Krošnja i njene grane visoko se izdižu stvarajući tako poetičku posrednost, odnosno povezivanje nebeskog svoda i tla.

Crveno je nebo. Krvavo.

Usijana kobaltno ultramarin plava. Nebo je plavo.

Grandiozno, iznova inspirativno mitsko stablo masline, pokreće me da mu se vraćam. Izbrazdana površina, čvorovi, besprekorne pukotine i šupljine na njenoj kori daju autentičan i bezvremenski prizvuk ovom jedinstvenom drvetu.

-Koliko je motiv masline eksploatisan u svijetu likovne umjetnosti?

„U jevrejskim i hrišćanskim predanjima maslina je simbol mira: nakon završetka potopa golubica je Noju donela maslinovu grančicu. Hristov krst je, prema jednoj drevnoj legendi, bio napravljen od masline i kedra“. (Alen Gerbran i Žan Ševalije, Rečnik simbola)

Prema Bibliji, maslina označava pomirenje i to dominantno između Boga i ljudi.

Maslina je oduvijek prisutna kao motiv u likovnoj umjetnosti zbog svoje višeznačne i jake simbolike - mir, plodnost, snaga, pobjeda, besmrtnost, očišćenje. Kod nekih slika jevanđelskog događaja Blagovijesti, najave arhanđela Gavrila Djevici Mariji o rođenju Hrista, može se vidjeti prikaz arhanđela koji nosi maslinovu grančicu. (npr. Simone Martini, Blagovijest, tempera na dasci, 1330.)

Kada je riječ o umjetnicima koji su obilježili istoriju umjetnosti, mogli bi da izdvojimo samo neke od velikana, kojima je maslina bila među omiljenim motivima, a to su: El Greko, Klod Mone, Edgar Dega, Vinsent Van Gog, Anri Matis pa i Salvador Dali. Masline se uočavaju kao motiv u italijanskoj ranoj i visokoj renesansi, kako kod slika sa religioznom tematikom, pa tako i na slikama sa mitološkim sadržajem: Fra Anđeliko, Sandro Botičeli i drugi.

Pojava impresionizma u XIX vijeku, iz korjena će promijeniti dotadašnje slikarstvo - uvođenjem slikanja „pod vedrim nebom“. Priroda, pejzaž, šume, drveće bukve, topole, čempresi, kao i stabla masline, limuna bile su ideja vodilja za sve moguće kombinacije svjetlosti, oblika stabla i krošnje. Iako, njih nije zanimao predmet sam po sebi, već svjetlost i svjetlost koja je odvojena i nezavisna od esencijalne boje predmetnog motiva.