.JPG)
Jelena Jovančov: Maslina je simbol mira, plodnosti, snage, pobjede, besmrtnosti i očišćenja
Izvor: Maslinada
Autor: Radomir Petrić
Foto: Privatna arhiva
Višestruko nagrađivana akademska grafičarka mr Jelena Jovančov, samostalna umjetnica iz Bara, odavno je po svom talentu i grafičkom umijeću prepoznata i uvažena daleko van granica Crne Gore.
Pored ostalih motiva , na njenim grafikama i crtežime odavno su masline, a jedan od ovih radova upravo je izložen na III Međunarodnom Bijenalu crteža u dalekoj Jelabugi, u Tatarstanu u Ruskoj Federaciji.
Inspiracija je Jeleni bukvalno na dohvat ruke- u dvorištu porodične kuće “ispod magistrale” u Zaljevu su četiri stabla, a na drugoj lokaciji-Gusta u Gornjem Zaljevu, njena porodica ima još 12 stabala maslina.
Razgovor sa Jelenom za „Maslinadu“ zato je i logično počeo osvrtom na to šta joj maslina predstavlja u likovnom smislu:
-Pejzažni motiv sa maslinama, zelena i crvena koje zajedno zapisuju, prožimaju se i crtaju ambijent prirode. Zelena je topla i nerjetko se povezuje sa čovjekom, životom, prirodom, proljećem, biljnim svijetom, vodom itd.
Korjenje ponire u zemlju, a na ovim crtežima korjenje izranja iz zemlje. Na površini je.
Crteži ujedno imaju elemente sottorealizma, jer prikazujem ono što je iza ili ispod površine stvarne slike. Čovjekove oči nisu objektiv fotoaparata – one su ′filteri′ naših misli.
Crtež je stoga, prikaz onog što znamo a, ne onog što vidimo. Krošnja i njene grane visoko se izdižu stvarajući tako poetičku posrednost, odnosno povezivanje nebeskog svoda i tla.
Crveno je nebo. Krvavo.
Usijana kobaltno ultramarin plava. Nebo je plavo.
Grandiozno, iznova inspirativno mitsko stablo masline, pokreće me da mu se vraćam. Izbrazdana površina, čvorovi, besprekorne pukotine i šupljine na njenoj kori daju autentičan i bezvremenski prizvuk ovom jedinstvenom drvetu.
-Koliko je motiv masline eksploatisan u svijetu likovne umjetnosti?
„U jevrejskim i hrišćanskim predanjima maslina je simbol mira: nakon završetka potopa golubica je Noju donela maslinovu grančicu. Hristov krst je, prema jednoj drevnoj legendi, bio napravljen od masline i kedra“. (Alen Gerbran i Žan Ševalije, Rečnik simbola)
Prema Bibliji, maslina označava pomirenje i to dominantno između Boga i ljudi.
Maslina je oduvijek prisutna kao motiv u likovnoj umjetnosti zbog svoje višeznačne i jake simbolike - mir, plodnost, snaga, pobjeda, besmrtnost, očišćenje. Kod nekih slika jevanđelskog događaja Blagovijesti, najave arhanđela Gavrila Djevici Mariji o rođenju Hrista, može se vidjeti prikaz arhanđela koji nosi maslinovu grančicu. (npr. Simone Martini, Blagovijest, tempera na dasci, 1330.)
Kada je riječ o umjetnicima koji su obilježili istoriju umjetnosti, mogli bi da izdvojimo samo neke od velikana, kojima je maslina bila među omiljenim motivima, a to su: El Greko, Klod Mone, Edgar Dega, Vinsent Van Gog, Anri Matis pa i Salvador Dali. Masline se uočavaju kao motiv u italijanskoj ranoj i visokoj renesansi, kako kod slika sa religioznom tematikom, pa tako i na slikama sa mitološkim sadržajem: Fra Anđeliko, Sandro Botičeli i drugi.
Pojava impresionizma u XIX vijeku, iz korjena će promijeniti dotadašnje slikarstvo - uvođenjem slikanja „pod vedrim nebom“. Priroda, pejzaž, šume, drveće bukve, topole, čempresi, kao i stabla masline, limuna bile su ideja vodilja za sve moguće kombinacije svjetlosti, oblika stabla i krošnje. Iako, njih nije zanimao predmet sam po sebi, već svjetlost i svjetlost koja je odvojena i nezavisna od esencijalne boje predmetnog motiva.
U savremenoj primijenjenoj umjetnosti dizajna maslinova grančica je često motiv. Ona se pojavljuje na Velikom pečatu i grbu Sjedinjenih Američkih Država. Na prednjoj strani grba nalazi se orao koji u kandžama drži snop od 13 strijela i maslinovu grančicu. Isto tako, nalazi se i na pečatnom grbu Predsjednika SAD, pečatnom grbu Senata SAD, grbu Kongresa SAD, prednjoj strani novčanice američkog dolara...
Amblemi mnogih međunarodnih organizacija kao što su Organizacija Ujedinjenih Nacija (OUN), Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), logo Dječjeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF) imaju grančice masline. I da ne zaboravimo - preplet maslinove grančice u zelenoj boji nalazi se na grbu naše opštine.
-Kažu da je ona sama po sebi živa skulptura, koliko ima istine u tome?
Ako ima istine u tome, onda za eukaliptus možemo da kažemo da je sam po sebi živa slika.
Istina jeste da je priroda ta koja najbolje i najsavršenije stvara. Ipak, bila bi to mrtva trka između masline, japanskog javora, zmajeve krvi, visterije (plava kiša), eukaliptusa, japanske trešnje, bijele breze, boababa i mnogih drugih stabala ili drveća koja plijene svojom formom, očaravaju nas oblikom ali i bojama. (Estetski profesionalizam mi ne dozvoljava da favorizujem maslinu u odnosu na ostala stabla!)
-Kako ti lično doživljavaš kult masline?
„Kult stabala bio je značajan u prehelenističkim civilizacijama. Uključivao je obrede poštovanja, žrtvovanja i plesove kojima je svrha bila podsticanje rasta“. (Rečnik simbola)
Generalno, drvo kao izvor života ali i kao „sveto biće“ bilo je predmet veoma rasprostranjenog kulta ili je makar bilo usko povezano sa kultom bogova. Tako je drvo boginje Atine upravo maslina o kojoj govorimo. Kult, kao društvenu pojavu možemo da dijelimo na dvije kategorije – kult prirode i kult predaka. Mišljenja sam da kult masline može istovremeno da sadrži obje kategorije. Maslina nije samonikla biljka. Usađena je od strane naših predaka. Ujedno je i „predmet“ prirode.
-Šta si od masline najviše htjela da prikažes – istakneš u svojim radovima?
Postoji ciklus radova gdje se maslina pojavljuje, ali više u gradivnom i sadržajnom smislu. Taj ciklus pod nazivom „12 mjeseci“ čine objekti-skulpture. Svaki pojedinačni objekat-skulptura predstavlja jedan mjesec u godini. Odsječeno stablo. Panj.
Zaintrigirala me njegova „narušena ljepota“. Čovjek je posjekao jedan život. Ne razmišljajući o prirodi i njenoj ljepoti. U namjeri da sebi obezbijedi udoban smještaj, komforan namještaj, ugrijan prostor...
Čovjek prisvaja gotovo svaki kutak ove Planete, misleći da je ona u njegovom vlasništvu. Čovjek iz ličnih interesa uništava nešto najsavršenije. Prirodu. Kao produkt konstantnog uništavanja i narušavanja prirode imamo sve „igračke oko sebe“. Da li su nam stvorile udobniji i sigurniji život?
Nisam dodatno mehanički obrađivala panjeve. Time sam željela da sačuvam oblik drveta koji postoji jedino u prirodi kao najsavršeniji. Intervenisala sam samo u smislu oblaganja, kolažiranja papirom. Oblagala sam ih grafičkim listovima. Namjerno sam pravila spoj prirodnih materijala na koje je čovjek uticao pozitivno ili negativno.
Ako dublje analiziramo, u ovom radu utkano je više elemenata: (narušena)priroda, čovjek i njegovo (negativno)djelovanje, posječeno stablo-panj, razne vrste papira, grafički otisci, kartoni, celuloza, voda, obojeni organdin ili gaza, odgledalo-odražavanje, prostor, vremenski kontinuitet kroz 12 mjeseci... Masline se pojavljuju u ogledalu kao odraz, ali samo kod nekih od ovih skulptura (npr. „Mart“, „Maj“ i „Septembar“).
Zadnji ciklus radova odnosno crteža, pastela začet je sredinom prošle ′pandemijske′ 2020. godine. Kod ovog ciklusa radova „Masline“, ona se ističe kao motiv i idejna suština. Naglasak je zapravo na sveobuhvatnom drvetu masline, koji podrazumijeva njenu krošnju, stablo, a i korjenje.
Kao što sam naglasila ranije, prikazujem ono što je iza ili ispod površine stvarne slike, a misli se primarno na korjenje (ispod zemlje).
Na mnogim od crteža dominiraju zelena, crvena, plava, siva, ali isto tako žuta, oker. Krošnja je zelena, ali na nekim je crtežima crvena. Crvena i zelena su komplementarne boje – otuda i zamjena modrozelene krošnje crvenom bojom. Ako su komplementarne, zašto ne bi mogle da supstituišu jedna drugoj? Krošnja je prepletena granjem. Grane igraju jednu od ključnih likovnih funkcija jer prave povezanost između neba i tla.
-Kakvo je bilo tvoje odrastanje sa maslinama?
Likovni umjetnici nerado dijele privatnost sa publikom. Jedino što mogu da iznesem u tom smislu je da je moje odrastanje vezano za period devedesetih prošlog vijeka. Ako živite na Balkanu, a pri tom preživite devedesete - onda nikada iz njih ne izađete. A, što se samih maslina tiče – u periodu mog odrastanja, u dvorištu ih je bilo svega dvije. Danas, imam četiri.
-Koliko je lako ili teško držati masline?
Suština je da svaki posao ima određenu težinu i onu drugu lakšu stranu. Vjerujem da je isto sa uzgojem masline i održavanjem maslinjaka. Iako maslina uspijeva i u najsuvljim uslovima klime, predugi sušni periodi ipak predstavljaju jedan od problema u održavanju maslinjaka. Posebno kada je riječ o mladim sadnicama. To je nešto na šta čovjek ne može previše da utiče.
Za naše skrome uslove bilo bi nemoguće osmisliti neke sisteme za navodnjavanje, jer ekonomski to ne mogu da podnesu mnogo bogatije i finansijski stabilnije zemlje. Osciliranje roda u pojedinim godinama veoma je veliko. Te stoga, godišnji prinosi variraju: po jednom stablu mogu da se kreću od 1-20 kg. S
igurno da su za maslinare jedan od većih neprijatelja uzgoja masline biljne štetočine sa kojima moraju da se bore. A, naravno tu su požari, kao najveća potencijalna opasnost. Požari naprave nenadoknadivu i trajnu štetu. Višedecenijski rad i ulaganje mogu nestati samo u jednom danu.
Kada govorimo o lakšoj strani ovog posla, pa vjerovatno bi to bilo odsustvo nadređenih, šefova, upravnika, direktora i sličnih „vodilaca“. Polažete račune samo sebi. Ujedno, boravite dosta u prirodi, pa time imate zdraviji i potpuniji život-.
- Tagovi:
- Jelena Jovančov
- Maslina
