Baština važnija od masovne gradnje
Izvor: Vijesti
Autor, foto: Siniša Luković
Vlada Crne Gore donijela je odluku o izradi izmjena i dopuna Državne studije lokacije (DSL) za zahvat 25 Prostornog plana posebne namjene Morskog dobra “Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta” u Opštini Tivat.
To će, ukoliko se do kraja realizuje, biti prvi primjer da se u Crnoj Gori prostorni planovi mijenjaju u korist potrebe očuvanja kulturne baštine, jer je do sada preovladala praksa, da se kulturna i prirodna baština morala “povlačiti” i biti ovako ili onako devastirana, pred interesima graditelja i investitora koje je država uvijek privilegovala na uštrb sopstvene baštine i identiteta.
Kako se navodi u odluci, radi se o površini od oko 17,5 hektara u postojećoj DSL koju je 2010. uradila podgorička kompanija” Urbi Montenegro”, po narudžbi tadašnjeg Ministarstva uređenja prostora.
Ta DSL obuhvata područje plaže i izletničkog punkta Kalardovo sa akva parkom, makiju i poljoprivredno zemljište uz jugozapadni obod kompleksa tivatskog aerodroma, naseljsku strukturu Brdišta i turističke komplekse Ostrvo cvijeća i uvala Brdišta, a originalno je važila do 2020. godine.
Ukupna površina obuhvaćena originalnim DSL-om iz 2010. je 146,24 hektara, dok je njen obuhvat na moru površine 54,5 hektara.
Vlada je odredila da će Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za izradu izmjena i dopuna ove DSL iz državnog budžeta izdvojiti 60.000 eura. Rok za izradu je 12 mjeseci od “dana donošenja Studije zaštite kulturnih dobara, odnosno završetka arheoloških, konzervatorskih i drugih istraživanja”.
Do izrade izmjena i dopuna DSL, odlukom Vlade, zabranjena je svaka gradnja na tom području, izuzev izgradnje javne infrastrukture ili rekonstrucije postojećih objekata.
Zanimljivo je da se izradi izmjena i dopuna DSL pristupa na inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, koje je Vladi ukazalo da je njena izmjena “neophodna u cilju zaštite i očuvanja kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti na ovoj lokaciji”.
To je možda i prvi put u novijoj istoriji Crne Gore da se jedan planski dokument koji je predviđao masovnu gradnju hotela, vila i apartmana na obali, revidira i planirana gradnja redukuje zbog potrebe zaštite prirodnog i kulturno-istorijskog blaga.
Prostor DSL “Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta” obuhvata više značajnih kulturno-istorijskih lokaliteta, poput brojnih ostataka rimskih i antičkih građevina, prostora nekadašnjeg ranosrednjovjekovnog manastira na Prevlaci, ljetnjikovaca srednjovjekovne kotorske vlastele, starih crkava, kao i spomenika iz novijeg doba poput uvale Brdišta, u kojoj je 1941. potopljen razarač “Zagreb” i poginuli narodni heroji Milan Spasić i Sergej Mašera.
-Cilj izrade izmjena i dopuna DSL je da se pristupi preispitivanju planskih rješenja, naročoto u dijelu kulturne baštine, a na osnovu stručnih nalaza, arheoloških istraživanja i Studije zaštite kulturnih dobara koje je prethodno potrebno uraditi-piše u Programskom zadatku za izradu planskog dokumenta koji je pored ostaloga, do sada previđao i masovnu gradnju luksuznih novih turističkih kapaciteta, kao i marine u uvali Brdišta i njenom sada netaknutom zaleđu.
U Programskom zadatku koji je napravljen na inicijativu ministarstva koje vodi Vesna Bratić, stoji da je kroz izmjenu i dopunu DSL, “potrebno preispitati plansko rješenje prvenstveno imajući u vidu složenost i kompleksnost lokacije koja se nalazi u okviru zaštićene okoline područja Kotora koje je upisano na UNESCO listu svjetske baštine, dok samo poluostrvo Prevlaka ima zakonski status nepokretnog kulturnog dobra na osnovu rješenja iz 1949. godine, uz očuvanje kulturnog pejzaža utvrđenih ljetnjikovaca iz ranog srednjeg vijeka Dančulovina i Grgurevina”,
Napominje se da je stoga potrebno preispitati prostornu organizaciju turističkih sadržaja “u okviru namjene za turizam uz uskađivanje sa propisima koji regulišu turističke sadržaje, kako bi se stvorili preduslovi za razvoj turizma kategorije pet zvjezdica”, kao i da je nepohodno preispitati i postojeća urbanistička rješenja iz dosadašnje DSL.
U Programskom zadatku se posebno naglašava potreba da Uprava za zaštitu kulturnih dobara izradi Studiju zaštite kulturnih dobara na tom području, koja do sada nije postojala i da propiše adekvatne mjere prezervacije tih dobara.
-Na ovaj način valorizuju se i unapređuju naslijeđene kulturne vrijednosti i omogućava održivi razvoj. U tom smislu za rješavanje konflikta između očuvanja i zaštite izuzetnih kulturnih vrijednosti s jedne strane, i razvoja sa druge strane,
Studija će dati efikasne mehanizme upravljanja i planiranja, koji će biti u funkciji sprečavanja promjena šretnih za kulturnu baštinu, posebno onih koje mogu promijeniti karakter i suštinu kulturnog identiteta-piše u Programskom zadatku.
