Otvorena izložba “Godine prkosa i ponosa”
Povodom obilježavanja 80 godina od Trinaestojulskog ustanka 1941. kao jednog od najsvjetlijih trenutaka crnogorske istorije, Matica crnogorska i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske su i u Baru u Dvorcu kralja Nikole priredili izložbu “80 godina 13. jula 1941–2021 – Godine prkosa i ponosa”.
Na izložbi su prikazane fotografije i istorijska svjedočanstva najznačajnijih trenutaka antifašističke borbe kao i ličnosti iz ovih krajeva koji su dali veliki doprinos toj borbi širom regiona ali i Evrope.
Autori izložbe su Adnan Prekić, Jadranka Selhanović, Ivan Ivanović i Danilo Ivezić.
Na otvaranju izložbe govorili su predsjednik barskog ogranka Matice crnogorske mr Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević koji je izložbu proglasio otvorenom.
-Poslije Podgorice, Bijelog Polja, Berana i Kolašina, ova izložba je u Baru, što je potvrda da je pred ovim auditorijumom kvalitetan program, koji potpisuje autorski tim iz Crne Gore i dijaspore.
Obilježavanje značajnih jubileja proizašlih iz istorije jednog naroda, odnosno države predstavlja sadržaj na osnovu koga se može prepoznati stepen uređenosti neke društvene zajednice, a što se manifestuje preko modela koji nazivamo kultura sjećanja.
Jovović, foto: Barinfo
Matica crnogorska se odlučila da predmetni jubilej prezentuje široj javnosti u formi izložbe fotografija i faksimila dokumenta, kao i publikovanjem pratećeg kataloga, što omogućava svim zainteresovanim posrednu komunikaciju sa prošlošću.
Na taj način smo htjeli ne samo da iskažemo adekvatno poštovanje prema pregnućima naših predaka, već i da pokažemo zrelost ove ustanove, koja ima potrebne kapacitete da pruži objektivnu interpretaciju tako krupnog događaja, pa samim tim i procesa, čije su reperkusije dugo oblikovale našu društvenu stvarnost, zbog čega je 13. jul 1941. godine neizostavni dio modernog crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta-naveo je Jovović.
On je ukazao da je ova postavka fragmentarna vizuelna reminiscencija Trinaestojulskog ustanka, odnosno antifašističke borbe crnogorskog naroda u Drugom svjetskom ratu započete kao opštenarodni ustanak protiv okupatora, „a u osnovi, njeni ideali su bili usmjereni na socijalnu i nacionalnu emancipaciju crnogorskog društva“.
-Trinaestojulski ustanak 1941. godine ponovo je vratio Crnogorce na mapu istorijskih naroda Evrope, kao nekad na Berlinskom kongresu 13. jula 1878. kada je Crna Gora postala nezavisna i međunarodno priznata država.
Oba 13 jula, u simboličnom smislu, čine ugaone kamene moderne crnogorske državnosti, koju u savremenim uslovima moramo jačati autoritet pravne države, a na ustanovama prosvjete, nauke i kulture počivaju obaveze njegovanja državne tradicije i vrijednosti građanskog društva, koje u okviru svog djelokruga rada treba da onemoguće prisutne pokušaje revizije karaktera 13 jula, naročito onog iz 1941. godine.
Matica crnogorska je i ovom izložbom pokazala kontinuitet u realizaciji temeljnih programskih odrednica, svjesna društvene odgovornosti koju ova ustanova kulture ima za očuvanje crnogorskog identiteta, zbog čega su ovakvi i slični sadržaji, upravo, pogodni za promociju u svim sredinama, bilo u Crnoj Gori bilo u iseljeništvu, gdje Crnogorci i njihovi prijatelji baštine vrijednosti antifašizma-dodao je Jovović.
- Kada se čovjeku oduzmu sloboda, moralna autonomija i pravo da samostalno uređuje svoj život, šta onda preostaje? Za naše časne pretke, prije 80 godina, nije bilo dileme, oni su svoj herojski izbor odavno učinili- nama za ponos, a sebi za vječnu slavu.
Svi smo mi upućeni jedni na druge, dobrobit nam je zajednička, kao i odgovornost da unaprjeđujemo ono što smo do sad postigli.
Najzad, ukoliko tako ne bude, i neuspjesi će nam biti zajednički i vodiće u zajedničku propast. To su snažne poruke 13. jula i danas jednako vrijedne i politički upozoravajuće kao što su bile prije 80 godina-poručio je predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević kazao je da “ne možemo da se ne sjetimo 13. jula, ali ni grada Bara koji je uvijek bio važan dio svih tih procesa”, prisjećajući se velikih događaja koji su oblikovali i današnjicu naše države i sve ono na čemu ona danas počiva.
-13. jul snažno je vezan za Bar, gotovo da je nemoguće zamisliti taj veliki ustanak, prvi plamen slobode u fašizmom porobljenoj Evropi, dok je cijeli svijet drhtao pod čizmom tiranije, bez ustaničke puške ovđe u Baru, u Virpazaru, đe smo ovo ljeto veličanstveno i obilježili osam decenija tog slavnog događaja na mjestu odakle je krenula luča slobode.
Raičević, foto: Barinfo
Ideju antifašizma mi u Baru baštinimo kao autentični duh naše Crne Gore i ovog grada koji je i u najtežim vremenima ostao jedini bastion sloboadrske misli i građanske Crne Gore. Bar je to i danas.
U vremenu kada smo, nažalost, svjedoci pokušaja potiranaj svih vrijednosti na kojima počiva grad i država, kada svjedočimo eskalaciji agresivne politike, mržnje, nacionalizma i klerikalizma, kada su porbuđeni mračni duhovi prošlosti, ja vjerujem da je naša dužnost ovđe još i veća da stanemo na kraj takvim pojavama i da pošaljemo jasnu poruku da ovdje nema mjesta osim za slogu, za bratsku ljubav i za ljudsko dostojanstvo svih a to garantuje jedino građansko i antifašističko društvo-naveo je Raičević.
